Izgradnja triju visokih brana u gornjem toku Neretve u sjevernoj Hercegovini – HE Bjelimići I visoke 125 metara, HE Glavatičevo visoke 60 metara i HE Bjelimići II visoke 90 metara, imat će ozbiljne ekološke posljedice, ustvrdio je Amir Varišić iz ekološkog udruženja Zeleni Neretve. “Stvaranje hidroakumulacije na 1150 metara nadmorske visine koja bi se noću punila crpkama iz nižih akumulacija, a danju se koristila za proizvodnju električne energije u suprotnosti je s deklaracijom iz brazilskog grada Kuritibe, ‘Potvrda prava na život i sredstva za život ljudi ugroženih velikim branama’ usvojenoj na Prvom međunarodnom sastanku osoba ugroženih branama u ožujku 1997. godine”, podsjetio je Varišić dodavši kako kod izgradnje velikih hidroenergetskih objekata uvijek postoji nesklad između ekonomske dobiti i ekološke ugroženosti. U BiH se planiraju graditi hidroelektrane u gornjem toku Neretve te na Drini, Vrbasu, Bosni, Uni i Trebišnjici. Zeleni Neretve nedavno su od vlade F BiH zatražili poništenje koncesije sarajevskoj tvrtki Intrade energija koja je prema neslužbenim informacijama u većinskom slovenskom vlasništvu. Krajem rujna prošle godine vlada F BiH potvrdila je dodjelu koncesije Intrade energiji na prostoru Igmana, Bjelašnice i Visočice, za koji ekolozi žele da bude nacionalni park. Za ekologe je osnovni problem što bi zbog rada hidroelektrana u gornjem toku Neretve bile svakodnevne promjene vodostaja jezera i pripadajućih vodotoka, a ne kao u Jablaničkom jezeru samo kad su sezonske promjene. Intrade energija planira izgraditi tri HE u gornjem toku Neretve za šest godina s ukupnim ulaganjem od nešto više od pola milijarde eura. U Intrade energiji tvrde da izgradnja HE ne bi utjecala na okoliš i razvoj turizma na tom području, kao ni na izvore pitke vode. Zeleni Neretve podsjećaju da je koncesija za gradnju tri HE tvrtki Intrade energija dodijeljena prije izrade energetske strategije u BiH i mimo javne polemike o posljedicama takve gradnje.