Nekadašnji privredni giganti i gospodarski ponos srbijanske ekonomije s promjenljivom srećom prolaze kroz fazu tranzicije. Restrukturiranje, odnosno tehnološko i financijsko sređivanje 78 takvih giganata stajalo je državu sedam milijardi eura. To je bila gornja granica koju je država mogla izdvojiti za njihovo održavanje u životu, ali time se sva nekadašnja velika poduzeća nisu domogla zelene grane. U spomenutih 78 poduzeća zaposleno je 200 tisuća radnika pa je država radi očuvanja socijalnog mira bila prisiljena da im oprosti dugove na ime potraživanja porezne uprave i domaćih banaka, zbog kojih su one otišle u stečaj i likvidaciju, te ostalih državnih povjerilaca. Uz to, isplaćeno je oko milijardu eura subvencija kako bi radnici dobili plaće. To je bio jedini način da veliki poslovni sustavi dobiju nove vlasnike u postupku privatizacije. Poslovni sustavi kojima su otpisani dugovi radi lakše prodaje smatraju se privlegiranima u odnosu na gigante što su ostali bez te pogodnosti.

U Centru za restrukturiranje ostalo je još 19 gospodarskih sustava. Od dana donošenja odluke o restrukturiranju u razdoblju od tri godine povjerioci ne mogu pokrenuti postupak za namirenje potraživanja. U Centru vjeruju kako će taj postupak biti uspješno završen do konca godine. Među poduzećima u postupku restrukturiranja nalaze se Zlatara iz Majdanpeka, Svetlost iz Bujanovca i još neka poduzeća. Prema kazivanju Aleksandra Ljubića, direktora Centra za restrukturiranje pri Agenciji za privatizaciju sredstva za spašavanje nekadašnjih gospodarskih giganata su icrpljena, tako da su preostala velika poduzeća osuđena na stečaj. To su, pored ostalih, holding Viskoza u sklopu kojega posluje 11 tvornica, zatim industrija mesa 29. novembar iz Subotice, 14. oktobar iz Kruševca, tvornica celuloze Matroz iz Srijemske Mitrovice, koja ni poslije dva pokušaja nije uspjela naći zainteresiranog kupca, tvornica tepiha iz Ivanjice, Industrija motora i traktora, te Industrija motora Rakovica, nekadašnji ponos metalske industrije, nalaze se pred drugim pokušajem prodaje, što je pretposlednja prilika za spas od stečaja. Za kupnju ta dva poduzeća zaniteresirana je jedna indijska kompanija. Pred obavljivanjem natječaja za prodaju nalaze se Geneks, Kablovi iz Jagodine, Novokabel iz Novog Sada za kupnju kojega je zainteresiran Zoran Drakulić, “kralj bakra”, zatim Građevinar iz Niša, Prva iskra iz Bariča. Za prodaju IPH Prahovo, za kupnju kojega je također zainteresiran Zoran Drakulić, već je objavljen natječaj. Radi lakše prodaje, mnogi veliki sustavi podijeljeni su na manja poduzeća. Među takvima je i industrija Lola korporacija koja se prodaje u dijelovima. I kragujevačko poduzeće Filip Kljajić, za kojega je već objavljen ponovljeni natječaj, podijeljen je na četiri manja poduzeća. Svojedobno je osiguravajuća kuća Dunav morala prodati objekte koje nisu vezani za njezinu osnovnu djelatnost, kao što su hoteli, a isto to čeka i Nis.Tijekom prošle godine od velikih privrednih sustava prodano je sedam kompanija među kojima i zemunski Zmaj, kojeg je kupio Goran Novaković, ministrar za energetiku u Đinđićevoj vladi. Novaković je poznat po tome što je među prvim ministrima kojima se Đinđić zahvalio na uslugama pa je morao podnijeti ostavku.