Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Etanol potakao američke farmere na rekordnu sjetvu kukuruza

Autor: Miho Dobrašin
02. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Istovremeno pada output soje i pamuka, a rast cijena poljoprivrednih kultura mogle bi bitno poskupiti hranu

Zahvaljujući kontinuiranoj potražnji i rastućim cijenama etanola, koji bi trebao smanjiti ovisnost o nafti, američki farmeri kreću u najveće širenje polja kukuruza od drugog svjetskog rata. Prema izvješću američkog ministarstva poljoprivrede, farmeri će ove godine posijati 90,5 milijuna jutara zemlje, što je 15 posto više nego lani te rekordno povećanje od 1944. Odluka tamošnjih poljoprivrednika uslijedila je nakon lanjskog udvostručenja cijene kukuruza čime su bitno povećani prinosi. Kako ističu u ministarstvu, ove godine će potražnja za kukuruzom korištenim u dobivanju etanola porasti 50 posto, na otprilike 3,2 milijarde bušela. Vlada izvješće temelji na istraživanju provedenom na 86.000 farmera u prva dva tjedna ožujka. Istodobno, ostale kulture zabilježit će pad usjeva, a prema procjenama nadležnih tijela polja soje će biti smanjena 11 posto, dok će nestati 20 posto površina pamuka. Na izvješće američkog ministarstva poljoprivrede odmah je reagiralo tržište, pa je tako u petak cijena futures ugovora pamuka porasla 0,5 posto dok je vrijednost soje pala 3 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, cijena soje je lani porasla čak 30 posto, upravo zahvaljujući najavama o drastičnom smanjenju proizvodnje. Što se tiče kukuruza, ugovori za svibanj izgubili su na vrijednosti pet posto, te je cijena uspostavljena pri 3,74 dolara po bušelu, međutim, cijena je prošli mjesec dosegnula 4,37 dolara po bušelu, što je najveća tržišna vrijednost kukuruza u proteklih deset godina.Ovakav slijed događaja doveo je u žarište zanimljivu debatu stručnih krugova – hrana protiv goriva. Sve intenzivnijim korištenjem kukuruza u energetske svrhe, čime pada proizvodnja a raste cijena ostalih poljoprivrednih kultura koje donose manji prinos na uloženi dolar, hrana bi mogla bitno poskupiti. S obzirom na rastući broj svjetskog stanovništva, posebno u zemljama u razvoju, koje se velikim dijelom oslanjaju na kukuruz ovo bi mogao postati ozbiljan globalni problem. Prema nekim procjenama u svijetu se godišnje proizvede 23,3 milijarde bušela, no većina se koristi za domaće potrebe. Samo oko 13 posto ukupnog outputa se izveze, a i to se odnosi na tek nekolicinu zemalja.

Zahvaljujući kontinuiranoj potražnji i rastućim cijenama etanola, koji bi trebao smanjiti ovisnost o nafti, američki farmeri kreću u najveće širenje polja kukuruza od drugog svjetskog rata. Prema izvješću američkog ministarstva poljoprivrede, farmeri će ove godine posijati 90,5 milijuna jutara zemlje, što je 15 posto više nego lani te rekordno povećanje od 1944. Odluka tamošnjih poljoprivrednika uslijedila je nakon lanjskog udvostručenja cijene kukuruza čime su bitno povećani prinosi. Kako ističu u ministarstvu, ove godine će potražnja za kukuruzom korištenim u dobivanju etanola porasti 50 posto, na otprilike 3,2 milijarde bušela. Vlada izvješće temelji na istraživanju provedenom na 86.000 farmera u prva dva tjedna ožujka. Istodobno, ostale kulture zabilježit će pad usjeva, a prema procjenama nadležnih tijela polja soje će biti smanjena 11 posto, dok će nestati 20 posto površina pamuka. Na izvješće američkog ministarstva poljoprivrede odmah je reagiralo tržište, pa je tako u petak cijena futures ugovora pamuka porasla 0,5 posto dok je vrijednost soje pala 3 posto.

Međutim, cijena soje je lani porasla čak 30 posto, upravo zahvaljujući najavama o drastičnom smanjenju proizvodnje. Što se tiče kukuruza, ugovori za svibanj izgubili su na vrijednosti pet posto, te je cijena uspostavljena pri 3,74 dolara po bušelu, međutim, cijena je prošli mjesec dosegnula 4,37 dolara po bušelu, što je najveća tržišna vrijednost kukuruza u proteklih deset godina.Ovakav slijed događaja doveo je u žarište zanimljivu debatu stručnih krugova – hrana protiv goriva. Sve intenzivnijim korištenjem kukuruza u energetske svrhe, čime pada proizvodnja a raste cijena ostalih poljoprivrednih kultura koje donose manji prinos na uloženi dolar, hrana bi mogla bitno poskupiti. S obzirom na rastući broj svjetskog stanovništva, posebno u zemljama u razvoju, koje se velikim dijelom oslanjaju na kukuruz ovo bi mogao postati ozbiljan globalni problem. Prema nekim procjenama u svijetu se godišnje proizvede 23,3 milijarde bušela, no većina se koristi za domaće potrebe. Samo oko 13 posto ukupnog outputa se izveze, a i to se odnosi na tek nekolicinu zemalja.

Najveći svjetski izvoznici su SAD, Argentina i Kina na koje otpada čak 88 posto izvoza, dok se tu još mogu uvrstiti Brazil, JAR, Mađarska i Ukrajina. Analitičari ističu da međunarodno tržište kukuruza ima strukturu duopola sa dakako najvećim utjecajem SAD-a koji u svjetskom izvozu sudjeluje sa 62 posto. Rastuće cijene kukuruza te drugih poljoprivrednih kultura mogle bi pogoditi stanovništvo mnogih nerazvijenih zemalja uvoznica, poput Indonezije, Nigerije i Meksika, gdje slijedom toga nisu isključeni i politički nemiri. Neki komentatori idu toliko daleko da situaciju opisuju sukobom 800 milijuna vozača i 2 milijuna gladnih ljudi u svijetu. To će svakako biti izazov i za UN i njihov Milenijski razvojni program kojeg je cilj do 2015. prepoloviti broj siromašnih. SAD i Brazil su inače najveći svjetski proizvođači etanola, no razlika je što se brazilska proizvodnja oslanja na šećernu trsku, znatno efikasniji input u dobivanju etanola od američkog i europskog kukuruza.

Autor: Miho Dobrašin
02. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close