Jučerašnji dan na svjetskim tržištima kapitala donio je reakcije na veliki korporativni skandal koji se dogodio u Francuskoj. Čak i u kontekstu šokantne afere Enron (i nekolicine gotovo jednako neugodnih epizoda u posljednjih nekoliko godina), nije baš čest slučaj da se čelni čovjek jedne multinacionalne kompanije, pa makar i na nekoliko sati, nađe – u zatvoru. A upravo se tamo, eto, ovoga tjedna našao Christophe de Margerie, predsjednik Uprave francuskog Totala, i to nepunih mjesec dana nakon što je na čelnoj poziciji francuskog diva zamijenio sadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Thierry Desmaresta. Da stvar bude još zanimljivija, de Margerie je relativno dobro upoznat s uvjetima koji vladaju u francuskim zatvorima, jer je još u listopadu prošle godine u zatvoru proveo 48 sati. Bilo je to u okviru istrage o korupciji vezanoj za irački program “nafta-za-hranu” (pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda), a obnavljanje starih sjećanja rezultat je otvaranja nove istrage, vezane za navodnu korupciju povodom ugovora iz već pomalo davne 1997. godine s iranskom naftnom kompanijom, kojim se Total domogao velikog nalazišta prirodnoga plina u Perzijskom zaljevu. Kao i obično, iz kompanije demantiraju sve navode istražitelja, no zanimljivo je da su dionica Totala, nakon negativne inicijalne reakcije ulagača, upriličile svojim poklonicima tijekom jučerašnje trgovine impresivan oporavak, ostvarivši rast cijene od 0,4 posto. Čime je bitno smanjen zaostatak u odnosu na najveće rivale, British Petroleum (+0,8 posto) i Royal Dutch/Shell (+0,9 posto), ponajprije zahvaljujući naprasnim preokretom na tržištu nafte, za koji nije bilo pretjerano teško pronaći dovoljno kredibilne argumente. Naravno, većina analitičara barata mahom optimističnim nagađanjima uoči objave redovitog tjednog izvješća američkog ministarstva energetike, no nađe se tu i kojekakve egzotike.

Poput primjerice podatka kako je u Pekingu, samo od početka godine, u prosjeku registrirano oko tisuću automobila dnevno, pri čemu valja naglasiti prosjek nije izračunat samo na temelju radnih dana, već su uključeni i – vikendi. Dakle, ulicama glavnog kineskog grada danas krstari osamdesetak tisuća novih automobila, koji, na sveopće zadovoljstvo naftne industrije, guraju poprilične količine naftnih derivata. Uz svesrdnu pomoć naftaša, za pozitivnu izvedbu većine burzovnih indeksa na Starom kontinentu ponajprije su se pobrinula izdanja financijskih institucija. Ulagače pritom nisu previše zasmetali navodi kako su Barclays i ABN Amro dogovorili sve detalje spajanja, osim – cijene. Što je jednostavno ukočilo napredovanje dionica potonje, dopustivši tek minornih 0,1 posto rasta tijekom jučerašnjeg dana, unatoč činjenici da su analitičari Citigroupa ekspresnom procedurom pomakli dionice sa SELL na HOLD listu, a predstavnici kontroverznog TCI-a od Uprave nizozemske banke izrijekom zatražili da se ne ograniči na pregovore samo s jednim zainteresiranim kupcem. Istodobno, Barclays je uknjižio znatno uvjerljivijih 1,5 posto rasta, hraneći optimiste činjenicom da bi spajanjem bila stvorena šesta po veličini banka na globalnoj razini, s tržišnom kapitalizacijom iznad 160 milijardi dolara. Osim vrlo zanimljive priče o preuzimanju, banke su jučer bile vrlo tražena roba zahvaljujući i nekolicini pozitivnih preporuka brokera, kojima su se ponajprije okoristili Deutsche Postbank (+0,9 posto), Royal Bank of Scotland (+1,8 posto) i Intesa Sanpaolo (+2,8 posto). Zanimljivo je bilo i u segmentu zrakoplovnih prijevoznika, premda je predstavnik Emiratesa špekulacije o mogućem preuzimanju British Airwaysa nazvao “velikim iznenađenjem”. No britanski je zrakoplovni prijevoznik svejedno namaknuo 2,6 posto rasta cijene dionica, a rasli su i svi ostali, s izuzetkom Lufthanse (-0,5), koja pak slovi kao najozbiljniji kandidat za preuzimanje španjolske Iberie (+2,2 posto).

Veća dividenda podigla CNP Assurances 7,2 posto

Dobri poslovni rezultati, popraćeni iznimno pozitivnim recenzijama analitičara, te predloženim povećanjem dividende za 20 posto, prometnuli su CNP Assurances (+7,2 posto) u istaknutog dobitnika na Starom kontinentu, dok je za Valeo (+1,7 posto) bila dovoljna već i pozitivna preporuka Morgan Stanleya. Razočarao je pak Metro (-2 posto, na 55 eura), budući je najava sporijeg rasta dobiti u ovoj godini posve zasjenila rast dobiti od (na 782 milijuna eura), te prvo povećanje dividende u proteklih osam godina (sa 1,02 na 1,12 eura po dionici).