Tvrtka za transport nafte, Jadranski naftovod (Janaf), u 2006. godini ostvarila je ukupni prihod od 342,25 milijuna kuna koji je za dva posto veći od prihoda iz 2005. godine kada je ostvareno 335,49 milijuna, stoji u poslovnom izvješću tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Neto dobit tvrtke u protekloj godini iznosila je 36,64 milijuna kuna i bila je za 7,9 posto veća od dobiti iz 2005. godine. Dobit je za 85,5 posto viša u odnosu na planiranu, a za isti postotak veća od planirane je i zarada po dionici, koja je iznosila 49,33 kune, objašnjavaju iz Jadranskog naftovoda. Prebačaj plana Uprava tvrtke pripisuje ostvarenju većih financijskih prihoda kao rezultatu rasta prihoda od kamata, dobitka od prodaje dionica i pozitivnih tečajnih razlika. Prihodi od transporta nafte tijekom 2006. godine u iznosu od 196,4 milijuna kuna čine 70,2 posto prihoda od prodaje. Prihodi od skladištenja nafte iznosili su 41,9 milijuna kuna i višestruko su povećani u odnosu na godinu prije i plan, dok su prihodi od skladištenja derivata porasli za 30,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznose 32,7 milijuna kuna. Istovremeno, ukupni rashodi u 2006. su u odnosu na 2005. godinu povećani za 1,3 posto i iznosili su 305,61 milijuna kuna. Poslovni rashodi čine 89,7 posto ukupnih rashoda i za 7,5 posto su veći u odnosu na 2005. Prema podatcima iz poslovnog izvještaja tijekom 2006. godine, Janaf je isporučio 6,4 milijuna tona nafte, što je za 10,3 posto manje nego 2005. godine. Janafova Uprava to tumači smanjenjem prijevoza inozemnim partnerima i Rafineriji nafte Rijeka te ističe da je smanjenje kompenzirano značajnim povećanjem obujma i prihoda od skladištenja nafte i derivata. Janaf je dioničko društvo u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom koje danas zapošljava 356 radnika. Bavi se cjevovodnim transportom nafte te prekrcajem, manipulacijom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Jadranski naftovod d.d. je sagrađen kao savezni projekt tadašnje Federacije, a nakon naftnih kriza početkom 1970.-ih godina.

Cijena gradnje iznosila je oko 1,5 milijardi dolara, uglavnom kreditnih sredstava Pariškog i Londonskog kluba. Naftovod je pušten u rad 1979. godine kada ga je vodila državna tvrtka Jugoslavenski naftovod (Junaf). Početkom rata tvrtka mijenja ime u Jadranski naftovod d.d. (Janaf) i do danas je u mješovitom, no većinski državnom vlasništvu Hrvatske. Iako društvo ima ukupno 928 dioničara, najveći vlasnici dionica su Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje s 50,54 posto, Republika Hrvatska sa 21,73 posto, INA 16 posto, Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) 5,84 posto, te ostali dioničari sa 5,89 posto. Kroz Hrvatsku prolazi 610 kilometara naftovoda kojemu je polaznica tankerska luka u Omišlju na otoku Krku. Luka je spojena podvodnom cijevi s rafinerijom u Rijeci, druga cijev odlazi prema Sisku, gdje se grana jednim krakom prema Mađarskoj i Sloveniji, a drugim prema Slavonskom Brodu i Srbiji. Prema dostupnim podatcima, Janaf je u svojem dosadašnjem radu “prevezao” oko 150 milijuna tona nafte, a kao teorijsko maksimalni godišnji kapacitet je navođena količina od 34 milijuna tona nafte. Do prošle godine je bilo aktualno i proširenje naftovoda u kontroverznom projektu Družba Adria kojim se ruska nafta planirala dopremati u Omišljaj, a otkuda bi trajektima išla po čitavom svijetu. Projekt je predviđao da bi cjevovod naftu transportirao u oba smjera, sada je transportira samo iz Omišlja prema rafinerijama. No nakon žestogog protivljenja ekoloških udruga i dijela javnosti – projekt je za sada odbačen.

I BiH želi Janaf

Predsjedajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je početkom tjedna da je Jadranski naftovod dio sukcesijske mase bivše Jugoslavije, a da će Bosna i Hercegovina poduzeti sve potrebne mjere kako bi u tome zaštitila svoje interese. Premijer BiH tvrdi da su projekt prije rata zajednički realizirali zagrebačka Ina, Energoinvest i novosadski Naftagas.