Vlada je izračunala da su za sveobuhvatnu promjenu procesnog kaznenog prava kojom će se sadašnja sudska istraga zamijeniti tužiteljskom potrebna ulaganja iz državnog proračuna u iznosu od najmanje 150 milijuna kuna. Nakon što je prošlog tjedna prihvatila načela koja će rukovoditi radnu grupu za izradu prijedloga rješenja novog Zakona o kaznenom postupku, predstavila je i troškovnik koji uključuje izdatke za prilagodbu prvenstveno MUP-a i DORH-a, a tek onda sudstva. No otkriva se da reforma kaznenog procesa – jedina kronično manjkajuća zakonodavna reforma bez koje nije moguće postići učinkovit progon i kažnjavanje teških kaznenih djela te organiziranog kriminala i korupcije – zapravo stoji koliko i tri nove sudske zgrade nekog, po broju predmeta, nevelikog suda.

Postupna reforma
Primjerice, Županijski sud u Zlataru, a na čije je osnivanje prije svega nekoliko godina potrošeno 50-ak milijuna kuna, stajao je državu kao jedna trećina ukupnih troškova koji su potrebni da bi Hrvatska dobila modernizirani kazneni postupak. Struka ga odavno zagovara, a EU očekuje od Hrvatske da se i u tom pogledu usuglasi. No kako reformu Vlada planira postupno provesti, za proračun to znači financijsko opterećenje od prosječno 50-ak milijuna kuna za svaku od sljedeće tri godine, počevši od 2008. Zna li se pak kako od te reforme država realno očekuje višestruke koristi te uštede u dijelu bitno smanjenog kaznenog sudovanja, jasno je da će se dobar dio uloženih sredstava kompenzirati te će se uštede moći preraspodijeliti unutar potreba sudstva. Primjerice, računa se da će nova pravila rezultirati smanjenjem broja potpunih sudskih rasprava za čak 40 posto što podrazumijeva znatno manji trošak kaznenog sudovanja. Iznos od 150 milijuna kuna Vlada je predstavila kao financijsku injekciju kojom se od 2008. do 2010. trebaju postići različiti ciljevi u okviru MUP-a i DORH-a. Ulaganja su potrebna u edukaciju 3000 policajaca te u moderniziranje MUP-ovih prostorija za ispitivanje osumnjičenika i svjedoka. Što se DORH-a tiče, glavnina sredstava koristit će se za zapošljavanja 350 novih djelatnika, od kojih su oko trećina manjkajući općinski i županijski državni odvjetnici koji će rukovoditi istragama. Gotovo podjednaku financijsku injekciju – po 60-ak milijuna kuna, potrebno je tijekom tri godine ubrizgati za potrebe prilagodbe novom zakonu u policiji i državnom odvjetništvu, a 25 milijuna kuna planira se dati 2010. pravosuđu za potrebe obvezne obrane.

Edukacija u MUP-u
Pritom je već 2008. potrebno uložiti 27 milijuna kuna u adaptaciju prostorija za ispitivanje svjedoka i optuženika u MUP-u, a u 2009. predviđeno je daljnjih 15 milijuna kuna troška za izgradnju 55 prostorija za zadržavanje uhićenih osoba. Već iduće godine započela bi edukacija u MUP-u i trajala bi tri godine. Uložilo bi se 6 milijuna kuna za temeljnu edukaciju 3000 policijskih službenika što podrazumijeva smještaj, prehranu, dnevnice i predavače, a edukacija bi trajala po osam sati deset radnih dana. U 2009. i 2010. provela bi se dodatna edukacija, svake od tih godina za po 1500 policijskih službenika što bi stajalo ukupno dodatnih tri milijuna kuna, a i svi bi policajci dobili priručnike (pola milijuna kuna). Novi kadrovi u MUP-u predviđeni su tek 2009., a za to je planiran trošak od 11,5 milijuna kuna.

Ni kune za educiranje državnih odvjetnika

Što se tiče državnih odvjetnika, Vladin troškovnik ne predviđa ni kune za njihovu edukaciju, a nešto više od 50 milijuna kuna namijenjeno je za zapošljavanje znatnog broja novih kadrova DORH-a. U tri godine zaposlili bi 105 zamjenika Županijskih i Općinskih državnih odvjetnika te ukupno 60 savjetnika u ŽDO-a, 120 stručnih suradnika i 60 daktilografa.