Zbog zatvaranja trećeg i četvrtog bloka bugarske nuklearke Kozloduj, što je prouzročilo deficit električne energije u cijeloj jugoistočnoj Europi, ekoloških propisa EU, te Protokola iz Kyota koji zahtijeva smanjenje štetnih emisija, u cijeloj se regiji stvorila potražnja za vjetroelektranama. U susjednoj BiH prva će se vjetroelektrana graditi istočno od Mostara čije je gradsko vijeće odobrilo dodjelu građevinskog zemljišta za gradnju na visoravni Podvelež. Tijekom ove i iduće godine gradit će se dvije vjetroturbine snage po 2 mWh, dok će ukupna snaga vjetroelektrane nakon završetka radova biti 60 mWh. Koncesija za gradnju dodijelit će se austrijskoj tvrtki Windkraft Simonsfeld. Austrijanci će graditi i vjetropark u blizini Đevđelije. Trpe Gruevski, predsjednik makedonskog Udruženja za obnovljive izvore, potvrdio je informaciju ne želeći otkriti ime tvrtke. Prema njegovim riječima, park s vjetrogeneratorima stajat će oko 80 milijuna eura. Gruevski podsjeća da je još davno bilo riječi o gradnji parkova vjetrenjača u Makedoniji. Nadalje, u okolini Štipa otkriveni su dobri uvjeti za vjetrogeneratore u dva navrata, 1958. i 1970. godine. Za vjetrogeneratore pogodno je i područje Ovčepolja, ali je Povardarje, odnosno obala Vardara sve do Đevđelije, ocijenjeno kao najbolji teren.

Srbija na biodizelu
U Srbiji se pak gradnja vjetroelektrana ne planira, ali Strategija energetskog razvoja Srbije do 2015., koja obuhvaća programe selektivnog korišćenja obnovljivih izvora energije i programe novih energetski efikasnijih i ekološko prihvatljivih tehnologija, predviđa da bi ta država do 2015. ukupni udio obnovljivih izvora energije trebala povećati sa sadašnjih 0,1 posto na 0,2 pri dinamičnom ekonomskom razvoju, odnosno do 0,07 posto pri usporenom ekonomskom razvoju. Slovenija pak – iako je članica EU – također ne planira gradnju vjetroelektrana, već gradnju drugog bloka NE Krško. Što se tiče Hrvatske, između Jasenica i Kruševa gradi se treći vjetropark sa 40 vjetroturbina snage 59 megavata, čiji su investitori zadarska tvrtka Zensur Zrmanja i međunarodna kompanija CE Energy Holding AG. Vjetropark Jasenice bit će drugi vjetropark u Zadarskoj županiji nakon što je početkom 2005. puštena u rad prva vjetroelektrana na predjelu Ravne iznad grada Paga. Vjetroelektrana tvrtke Adria Wind Power ima nazivnu snagu 5,95 megavata koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kilovata. Godišnje će proizvoditi oko 15 milijuna kilovatsati struje. Gradnja prve vjetroelektrane stajala je 6,5 milijuna kuna, a ugovor o distribuciji između HEP-a i Adria Wind Powera skopljen je 2002. godine. Drugi vjetropark u Hrvatskoj, pušten u rad u studenom 2006. godine, nalazi se na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika. Taj vjetropark sa 14 vjetrogeneratora snage 11,2 megavata dvostruko je veći od paškog, a investitor 12,5 milijuna eura vrijedne vjetroelektrane je hrvatsko-njemačka tvrtka Enersys. Dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj ukupno raspolažu sa 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnje proizvedu 47.000 megavatsati struje.

Dvije hrvatske vjetroelektrane
Nakon otvaranja šibenskog vjetroparka na Trtru, hrvatsko-njemačka tvrtka Enersys kreće s gradnjom vjetroparka u dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iznad mjesta Ponikve na Pelješcu gradit će se vjetropark veći od šibenskog, sa 17 vjetrogeneratora ukupne snage 34 MW, a investicija se procjenjuje na 35 milijuna eura. Splitski SEM pak planira graditi prvu vjetroelektranu na području Splitsko-dalmatinske županije.