Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva napravilo je novi prijedlog izmjena Zakona o slobodnim zonama u kojima se, među ostalim, ne ukidaju stečena prava korisnika zona, ali se ugovorene olakšice poprilično smanjuju u odnosu na sadašnji zakon. Umjesto dosadašnje regulative, po kojoj su korisnici slobodnih zona oslobođeni plaćanja 50 posto poreza na dobit, a oni koji ulože više od milijun kuna u gradnju pet godina su u potpunosti oslobođeni poreza na dobit, predlaže se postupno smanjenje olakšica u sljedećih osam godina – s tim da 2015. godine korisnici moraju plaćati cjelokupni propisani iznos poreza na dobit.

Deset posto u dvije godine
Smanjenje olakšica predlaže se po stopi od 10 posto u dvogodišenjem razdoblju – u 2007. i 2008. godini, korisnici bi plaćali 60 posto posto poreza na dobit, u sljedeće dvije godine 70 posto, u 2011. i 2012. – 80 posto, sljedeće dvije godine 90 posto i na kraju 2015. puni iznos. Od 13 postojećih slobodnih zona, jedino izuzeće ima vukovarska zona u kojoj se olakšice ukidaju 2017. godine, a za 2007. i 2008. godinu predviđa se plaćanje poreza od samo 20 posto, zatim sljedeće dvije godine 30 posto, a od 2011. godine do 2016. udio plaćanja poreza u dvogodišnjem razdoblju raste po 20 posto. Korisnici slobodnih zona ne mogu kumulativno koristiti olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja i olakšice koje se predviđaju izmjenama ovoga zakona. Također se u slobodnim zonama ukida mogućnost ikakvih financijskih usluga, te se propisuje da oni koji obavljaju djelatnost moraju biti registrirani u Hrvatskoj – što je novina koja bi mogla prouzročiti odljev dijela nerezidenata u susjedne zemlje koje nemaju takav propis. Istovremeno se precizno ne određuje što je to djelatnost, odnosno ostavljena je mogućnost naknadnog pojašnjenja putem Uredbe. Ministarstvo je očito napravilo kompromis u odnosu na prvotni prijedlog izmjena u kojima su se ukidala sva stečena prava, ali lomljenje koplja između nadležnog ministarstva i korisnika slobodnih zona nisu prestala.

Moguće tužbe
Svi dosadašnji korisnici imaju ugovore na temelju važećeg zakona pa još nije isključena mogućnost tužbe protiv Vlade u kojem bi 350 tvrtki koje posluju u slobodnim zonama tražilo naknadu štete zbog izmjena zakona. Očekuju se i problemi oko stavka koji propisuje registraciju tvrtke u Hrvatskoj, čime se zapravo u jednom dijelu poslova ukidaju nerezidenti i u praksi nije jasno je li to znači znači da bi svaka tvrtka koja prevozi robu preko teritorija Hrvatske morala imati svoju podružnicu. Udruga Hrvatske slobodne zone upozorila je da nije jasno zašto tim dijelom izmjena Hrvatska sama sebi oduzima veliki dio robnog prometa, i to bez ikakvog zahtjeva Europske komisije koja je “samo” inzistirala na smanjenju poreznih olakšica, tj. državnih poticaja u slobodnim zonama. Ministarstvo financija, međutim, ustrajalo je da tvrtke koje posluju u slobodnoj zoni moraju biti i registrirane. “Mi kao direktori slobodnih zona inzistirali smo da se stare porezne olakšice zadrže do isteka ugovora jer sve olakšice nisu još iskorištene. Međutim, sada je na korisnicima odluka hoće li tražiti naknadu štete. Djelomičnim ukidanjem statusa nerezidenata ukidaju se robni tokovi i logističke aktivnosti pa će se vjerojatno dogoditi da nerezidenti odu u susjedne zemlje poput Slovenije jer čak niti oni u Europskoj uniji nemaju propisano registriranje”, rekla je predsjednica udruge Hrvatske slobodne zone Dubravka Maras.