Prema Strategiji razvoja obrazovanja do 2010. Hrvatska će morati smanjiti postotak upisanih učenika u programe strukovnog obrazovanja sa 71 na otprilike 45 posto koliko je u Europi. U Hrvatskoj postoji 280 strukovnih škola, koje pohađa oko 130.000 učenika. Među ostalim, u pripremi je i prijedlog nacrta zakona o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Osnovna novina je osposobljavanje koje se neće nužno vezati uz formalno obrazovanje tako da će, primjerice, pojedine skupine koje nisu završile osnovno obrazovanje moći steći određene kompetencije kako bi postale što konkurentnije na tržištu rada. Takav model posebno će se odnositi na osobe s posebnim obrazovnim potrebama, od nadarene djece do resocijaliziranih ovisnika. Novi se prijedlog zakona temelji na dostupnosti strukovnog obrazovanja, fleksibilnosti, partnerstvu s javnim i gospodarskim sektorom, usklađenosti s potrebama tržišta rada, stjecanjem profesionalnih kompetencija, osiguranjem kvalitete te jasnim kriterijima u financiranju. Proces će nadgledati država, ali i lokalna samouprava, udruge poslodavaca i obrtnika, koje bi trebale poticati tržišno interesantnije smjerove. U Hrvatskoj obrtničkoj komori smatraju da je u strukovnom obrazovanju bitno povezati teoriju i praksu, da se mladi za vrijeme obrazovanja obrazuju praktično kako bi po završetku školovanja odmah mogli odgovoriti na izazove posla. Olga Lui iz HOK-a ističe da je važno formiranje Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje te sektorskih vijeća s istaknutim pripadnicima gospodarstva i poslodavaca koja će “pročešljati” postojeća zanimanja i osmisliti nova. O važnosti prakse u nastavi najbolje govori rezultat upitnika koji je HOK odaslao članicama kako bi procijenile pripremljenost pripravnika nakon srednje škole za rad u njihovim tvrtkama. Iako rezultati nisu reprezentativni jer je odgovorilo osam posto ispitanika, prosječna ocjena pripravnika je 2,84. Najlošije ocjene dobili su konobari i ugostitelji.