Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) prošle je godine povećala dobit čak 60 posto. Zarada je s 1,5 milijarde eura u 2005. skočila na 2,4 milijarde eura u prošloj godini. EBRD je 2006. godine potpisao rekordni broj projekata diljem zemalja čime je nastavio svoju politiku promoviranja ulagačkih aktivnosti i financijske participacije. Ulaganja su porasla najviše na području Rusije gdje je diljem regije banka povećala projekte koji se tiču financiranja energetskog sektora i razvitka izvora obnovljive energije. EBRD je također pristupio programu kreditiranja stanovništva i korporacija u lokalnoj valuti.

Najviše projekata
Ukupne investicije EBRD-a u 2006. godini porasle su na 4,9 milijardi dolara od 4,3 milijarde godinu dana prije. Sredstva su uložena u rekordni 301 projekt, a 2005. bilo ih je 276. Od tog broja 167 projekata bilo je samostalno, a ostalih 134 bilo je potpisano tzv. multiugovorima u čijoj realizaciji osim EBRD-a sudjeluje još neka organizacija. Broj plasmana vlastitih kapitalnih projekata porastao je na 64, a 2005. godine bilo ih je 61. Međutim, volumen uloženih sredstava iznosio je 2005. 572 milijuna eura, a prošle godine ta je brojka porasla na jednu milijardu eura. Banka je osnovana 1991. godine kako bi potpomogla tranziciju tržišnih gospodarstava zemalja srednje Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, a do kraja 2006. investirano je više od 100 milijardi eura. Analitičari rast prošlogodišnje dobiti prije svega tumače kao rezultat realizacija prijašnjih plasmana kapitala. Dio lanjske dobiti spremljen je u rezerve za financiranje budućih projekata. Zarada uključuje i oko 800 milijuna nenaplativih potraživanja na dionice što ostavlja oko 1,6 milijardi eura nerealizirane dobiti. Rezerve su porasle na 7,0 milijardi eura, a prošle godine ta brojka bila je tek nešto viša od 4,7 milijardi. Budućnost prihoda i dalje je uvjetovana promjenama u gospodarstvu i na financijskim tržištima. Godine 2006. EBRD je proširio svoj geografski doseg pa su mu se pridružile Mongolija, ali i Crna Gora, čime je broj zemalja u kojima je EBRD aktivan porastao na 29. Prošle je godine banka otkrila svoju strategiju za idućih pet godina koja predviđa premještanje većih investicija dalje na istok i jug što će rezultirati povećanim aktivnostima na području Rusije, Ukrajine, središnje Azije, Kavkaza, zapadnog Balkana i jugoistočne Europe, a aktivnost na području srednje Europe zabilježit će znatan pad. Rusija je već zabilježila trendove povećanja investicija na 1,9 milijardi eura od kojih je čak tri četvrtine bilo uloženo u područja izvan Moskve i Sankt Petersburga.

Na Rusiju otpada 38 posto ukupnog poslovanja EBRD-a u 2006. godini, a 2005. taj je udio iznosio oko 26 posto. Banka je udvostručila direktna ulaganja u industrijski sektor i potpomogla ojačanje i konsolidaciju ruskog financijskog sektora. U prilog tome govori činjenica da je u kompanije ruskih vlasnika uloženo više od 75 posto ukupnih sredstava. Banka je utrostručila kapitalne plasmane u Rusiji što uključuje udjel u JSC Concern Sitronics, najvećem ruskom tehnološkom konglomeratu, te 20 posto udjela u prvom domaćem jeftinom avioprijevozniku Sky Express. Rast EBRD-ovih investicija u Rusiji podudara se s udvostručenjem bankovnog osoblja u Moskvi te planovima za otvaranje triju novih regionalnih podružnica 2007. godine, i to na jugu, regiji Volge i Sibiru.

Utrostručenje plasmana
Investicije u središnjoj Aziji, jugoistočnoj Europi te na području Kavkaza čine oko 48 posto ukupnog volumena poslovanja. Ukupne investicije u te regije iznose oko 2,4 milijarde eura što je relativno blizu rekorda iz 2005. godine. Sigurno je da će Europska banka za obnovu i razvoj sve više svoja ulaganja usmjeravati na operacije izvan glavnih gradova i razvijenih regija. Sljedeća na popisu je ruska Republika Tatarstan, jedna od najnerazvijenijih i najsiromašnijih regija u bivšem Sovjetskom Savezu.

EBRD u Hrvatsku ulaže prosječno 150 milijuna eura godišnje, težište na malim i srednjim poduzećima

Od posljednje Strategije za Hrvatsku plasmani EBRD-a u Hrvatskoj su se znatno povećali. Prema podacima za 2005. godinu, povećani su na sveukupno 1,3 milijarde eura, uz oko 3 milijarde eura mobiliziranih sufinanciranjem. Svake godine od 1999. godine banka je u Hrvatskoj uložila prosječno 150 milijuna eura godišnje. U skladu s prijašnjom Strategijom banka je znatno povećala svoje sudjelovanje u sektoru infrastrukture, uključujući lokalnu razinu i sektor poduzetništva. Sljedeće dvije do tri godine težište će biti na ulaganjima u mala i srednja poduzeća (65 posto ulaganja u 2005.), turizam i zaštitu okoliša te usmjeravanju stranih ulaganja u zemlju.