Vlasnici zemljišta na području Kraljeva, preko kojeg će proći Moravski koridor, nezadovoljni su cijenom kvadrata koja im je ponuđena u izvlaštenju.

Smatraju da su oštećeni jer ta ista zemlja, koja se uglavnom nalazi pokraj Zapadne Morave, na području Čačka i Kruševca vrijedi dvostruko više. Oko 90 posto vlasnika parcela na području Kraljeva ne želi prodati zemlju po 100 dinara (oko 6,3 kuna) za četvorni metar.  Razlog je procjena Porezne uprave, koja je u ova tri grada koristila tri potpuno različite metode, piše N1.

Vrijednost zemljišta za buduću trasu autoceste Pojate – Preljina dugačke 110 kilometara, procjenjivana je različitim metodama. Dok je Porezna uprava na području Kruševca odredila jedinstvenu cijenu kvadrata od 200 dinara (oko 12,6 kuna), a u Čačku procjenjivala na temelju klase zemlje, u Kraljevu je vrijednost zemljišta određivana na temelju kupoprodajnih ugovora. Zato vlasnici parcela u Kraljevu smatraju da su oštećeni.

Srđan Mitrović iz sela Cvetke kod Kraljeva, ispričao je za N1 da zemlja koju je prije pet godina kupio sada vrijedi manje. On kaže da je cijena više nego dvostruko manja nego u susjednim gradovima, a pri tom ostaje bez gotovo hektara zemlje od koje živi, jer se bavi stočarstvom. "Ponuđeno je 100 dinara za četvorni metar, odnosno 10.000 dinara po aru. To je vrlo malo u odnosu na cijenu u drugim gradovima.

Recimo, Kruševac i Čačak su ponudili po 20.000 dinara za ar. Autocesta Preljina – Pojate je ista i u Čačku i u Kraljevu", kaže Mitrović.  Različite metode procjene zemlje koje je provela Porezna uprava dovele su do toga da zemlja jednake kvalitete u jednom selu stoji 220 eura po aru, a u susjednom oko 40 eura. "Kako je moguće da Čačak plati do 220 eura, a da onda Kraljevo plati 42 i 85 eura po aru. A već susjedni Kruševac izdvoji od 170 do 200 eura.

Izostala je reakcija Gradske uprave i čelnika u Kraljevu i ja se nadam da ovi ljudi neće potpisati sporazume", kaže Ivan Matović, odbornik Udruženja starosjedilaca Kraljeva.Zorana Mihajlović, ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije, kaže kako se nada da će se pronaći najbolje rješenje, te da prema njenom mišljenju ovakve situacije rađaju puno sudskih procesa, i da to onda odugovlači projekt.