Prema registru zaposlenika država je u 2018. godini plaćala 254.857 radnika, a njih 107 tisuća u prošloj je godini barem nekoliko sati ili nekoliko desetaka sati radilo prekovremeno, što je državu koštalo 709 milijuna kuna. U prosjeku svaki je zaposlenik lani odradio 81 prekovremeni sat što je otprilike deset dodatnih dana godišnje, piše Novi list.

Kad je u pitanju prekovremeni rad, 99.555 zaposlenika države radilo je u prosjeku 50 sati godišnje prekovremeno što je u okviru zakona koji dopušta 250 prekovremenih sati. No, u toj je godini država "natjerala" čak 7.666 zaposlenih da krše zakon i da prekovremeno rade više od 250 sati godišnje. To znači da je u jednoj godini svaki od tih radnika radio više od šest punih radnih tjedana od po 40 sati. Svaki je od tih zaposlenika u jednu godinu "ugurao" čak 13 i pola radnih mjeseci s 40-satnim radnim tjednom.

Nije novost da je onih koji su odradili prekovremene sate iznad zakonskog maksimuma najviše u zdravstvu, čak 6.588. U zdravstvu je prekovremeno radilo čak 40 tisuća zaposlenih, što je oko 60 posto, no većina njih, oko 33 tisuće radili su u okviru zakonskog maksimuma, odnosno u prosjeku 72 sata godišnje.

Sve to utvrdilo je državno izvješće o učinkovitosti uspostave i korištenja informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća (COP) upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna koji je po prvi put napravljen za 2018. godinu.