U Zagrebu je u prvih devet mjeseci izdano 629 građevinskih dozvola, što je 44,3 posto više nego godinu prije, pri čemu je za 21,9 posto porasla predviđena vrijednost radova, a za 60,4 posto planirani broj stanova, pokazuju podaci gradske statistike.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, u prvih su devet mjeseci u Zagrebu izdane 443 građevinske dozvole za zgrade, a 186 za ostale građevine, što su na godišnjoj razini porasti za 20 odnosno 178 posto.  Ukupno izdanim građevinskim dozvolama u prvih devet mjeseci predviđena je vrijednost radova od 2,25 milijardi kuna, što je za 21,9 posto više nego u devet mjeseci lani. Izdanim građevinskim dozvolama predviđena je gradnja 2.204 stana, što je za čak 60,4 posto ili 830 stanova više nego u devet mjeseci 2018. godine.

Prema vrsti gradnje, većina dozvola, ili njih 483 u Zagrebu izdano za novogradnju, a njima je predviđena vrijednost radova od 1,75 milijardi kuna. Za rekonstrukcije je izdano 146 građevinskih dozvola i njima je predviđena vrijednost radova od 495,3 tisuće kuna.  Prema investitorima, u prvih devet mjeseci više od polovice građevinskih dozvola odnosilo na pravne osobe – izdane im je 311 građevinskih dozvola, što je 87,3 posto više nego godinu prije.

Građanima odnosno fizičkim osobama u Zagrebu je u prvih devet mjeseci izdano 318 građevinskih dozvola, što je rast od 17,7 posto. Građani su građevinske dozvole tražili ponajprije za gradnju stambenih zgrada, za što su u Zagrebu dobili 299 dozvola, dok se 18 dozvola odnosi na nestambene zgrade, a jedna dozvola za ostale građevine.

Po podacima zagrebačke statistike o građevinskih radovima i narudžbama, u prvih devet mjeseci je vrijednost izvršenih radova iznosila 7,34 milijarde kuna, od čega se 4,2 milijarde kuna odnosi na radove ostvarene s vlastitim radnicima, a 3,1 milijarda kuna na radove ostvarene s podizvođačima.

Vrijednost utrošenog materijala, gotovih proizvoda, goriva i energije je iznosila gotovo 1,6 milijardi kuna. I dok je vrijednost izvršenih radova od 7,34 milijardi kuna povećana za 19,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost novih narudžbi građevinskih radova porasla je za 36,4 posto, na 5,86 milijarde kuna.

Struktura novih narudžbi prema vrstama građevina pokazuje da se 53,4 posto novih narudžbi odnosi na ostale građevine, dok se 46,6 posto odnosi na vrijednost narudžbi na zgradama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost