Vlada je zbog T-HT-a zahladila odnose s Europskom komisijom (EK). Naime, zbog tajnih ugovora s T-HT-om glavno je izvršno tijelo Europske unije upozorilo Banske dvore da s figom u džepu neće proći kroz pregovore o punopravnom članstvu u Uniji. Kako doznaje Poslovni dnevnik, Sanaderova Vlada uvjerila je EK da je predana liberalizaciji telekomunikacija (TK), te da stoga u trećoj fazi privatizacije neće T-HT-u produžiti povlašteni tržišni status na štetu konkurencije kao što su to učinile prethodne dvije vlade. Štoviše, Sanaderova Vlada neposredno je prije Božića donijela odluku kojom najavljuje sporazumno raskidanje svih tajnih ugovora o privatizaciji T-HT-a. Tu je odluku zatim objavila u Narodnim novinama. Na tu je gestu EK ublažila svoj tvrdi stav o početku pregovora o poglavlju Informacijsko društvo. Bez inzistiranja na rezultatima u praksi, Komisija je u siječnju ponudila Banskim dvorima početak pregovora o tom poglavlju. Međutim, Sanaderova je Vlada mjesec dana kasnije promijenila svoj stav. Novom odlukom poništila je prethodnu, i odlučila T-HT-u produžiti povlašteni tržišni status u razdoblju nakon treće faze privatizacije te korporacije. “Komisija je prihvatila početak pregovora o poglavlju Informacijsko društvo s Hrvatskom na temelju povjerenja. Čujemo da je T-HT-ov koncesijski ugovor prekinut. Nadamo se da to uistinu znači upravo to, odnosno da bivši monopolist više ne uživa povlašteni tržišni status na štetu konkurencije. Nadamo se da to uistinu znači da su svi ugovori iz privatizacija T-HT-a prestali važiti i utjecati na liberalizaciju TK. U protivnom, koji bi smisao imala ta liberalizacija kad bi vlada ostavila na snazi tajne ugovore s bivšim monopolistom”, poručio je Vladinim predstavnicima s govornice konferencije Telecom Arena 2007 Olivier Pascal, predstavnik EK za informacijsko društvo. Iako je on i svojim gestama jasno signalizirao da je ta izjava upućena upravo Vladi, njen predstavnik na to nije imao nikakvu reakciju. Pascal je potom nastavio s pojašnjenjem važnosti tajnih ugovora s T-HT-om. Dodao je da su ti ugovori odgodili početak liberalizacije TK u Hrvatskoj, te da su prouzročili velike probleme u tijeku tog procesa. Kao primjer ovog zadnjeg naveo je situaciju na fiksnom TK tržištu. Naime, u EK su iznenađeni vrlo malom koncentracijom novih fiksnih telekoma s obzirom na potencijal tržišta.

Prema podatcima tržišnog regulatora, novi fiksni telekomi osvojili su 12 posto tržišta prema broju korisnika, od čega Optima telekom ima devet, a H1 telekom tri posto korisnika. Međutim, svi novi fiksni telekomi zajedno drže svega 7,2 posto tržišta kada se ono analizira prema strukturi prihoda. Drugim riječima, fiksni konkurenti T-Coma i Iskona još imaju vrlo loše uvjete poslovanja. Povjerenik EK pohvalio je napredak Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT). Naime, prema mišljenju EK, tržišni je regulator tijekom 2006. godine potvrdio svoju nepristranost. To dodatno potvrđuje činjenica da operatori na sudu ne uspijevaju osporiti odluke HAT-a. Nadalje, HAT je lani i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji uveo uslugu prenosivosti broja, te je i u većini svojih drugih projekata na dobrom putu razvoja. EK ipak smatra da regulator mora nastaviti raditi na povećanju transparentnosti svog rada, a što kao svoj prioritet navodi Gašper Gaćina, predsjednik HAT-a. Također, HAT mora početi kontrolirati računovodstvo dominantnih operatora (SMP) i provesti troškovnu analizu svih segmenata tržišta što je nužno za određivanje realnih veleprodajnih cijena SMP operatora. Iako predstavnik EK nije koristio riječi kao što su Homebox i Wimax H1 telekoma, upozorio je HAT da mora poboljšati upravljanje bežičnim frekvencijama jer se razvoj širokopojasnog interneta može poticati i kroz bežične tehnologije. “Hrvatska je sada u pregovorima i da bi ih uspješno dovršila mora riješiti sve navedene probleme, odnosno provesti ciljeve koje si je sama zadala. EK smatra da je nužno da Vlada što prije usvoji novi zakon o TK i to zbog kvalitetnije regulacije SMP operatora”, zaključio je Pascal.

Breglec: DTK je vlasništvo države

Odgovarajući na kritike da Vlada ne štiti javni interes u procesu privatizacije T-HT-a, a koje je iznio jedan profesor iz SAD-a, Dražen Breglec, državni tajnik za promet izjavio je da to nije točno. Breglec tvrdi da Vlada želi potaknuti razvoj širokopojasnog Interneta i kroz poticanje ulaganja u fiksnu i bežičnu infrastrukturu naglasivši Vladine napore na očuvanju vlasništva nad DTK-om. “Slučaj DTK riješit će se u idućih nekoliko mjeseci. Vlada smatra da se obvezno mora riješiti prije treće faze privatizacije, a Vlada i dalje želi zadržati vlasništvo nad tom infrastrukturom jer je ona nužna za gospodarski razvoj Hrvatske”, kaže Breglec.