Poslovni dnevnik i Večernji list i ove godine dodjeljuju najprestižnije poslovne nagrade u zemlji. Titulu Gospodarstvenika i Gospodarskog događaja godine ponijet će najuspješniji i najjači gospodarstvenik i događaj u Hrvatskoj, čije poslovanje ili utjecaj presudno utječu na gospodarska kretanja u zemlji, a i poboljšavaju ustaljenu gospodarsku i društvenu klimu. Izdavanje trezorskih zapisa Ministarstva financija iz kolovoza kad se država prvi put zadužila uz negativnu kamatnu stopu među nominiranima je za Gospodarski događaj godine.

Vlada računa da će državni izdaci za kamate nagodinu biti oko milijardu kuna niži nego što su ove godine te će se spustiti na 8 milijardi kuna. Bude li sve po planu taj će trošak 2021. godine pasti za dodatnih 600 milijuna kuna na oko sedam milijardi. U odnosu na 2016. godinu, kada su kamate pojele 11,3 milijarde proračunskih kuna, iduće bi godine izdaci za kamate trebali biti niži za oko tri milijarde kuna.

Značajna ušteda

Ogromna je to ušteda za javnu potrošnju budući da je Hrvatska bila u ozbiljnoj opasnosti da je poklopi “gruda snijega”, odnosno da troškovi za kamate nastave rasti tom brzinom da ih nikakav rast BDP-a ne može sustići.

Stezanje dužničke spirale nad Europom zaustavile su mjere koje su pokrenule europske monetarne vlasti, prije svega Europska središnja banka (ECB), a njezini blagotvorni učinci stigli su i do Hrvatske koja je na tom valu popravila kreditni rejting i znatno smanjila troškove zaduživanja! 
Ovo se ljeto Hrvatska priključila grupi zemalja koje se zadužuju uz negativne kamatne stope, istina ostale države ostvaruju negativne prinose na višegodišnje državne dugove, obveznice izdane na pet ili deset godina, a Hrvatska na kratkoročni eurski dug do godine dana putem trezorskih zapisa.

Kod nas je, međutim, dug na kraći rok bio uvijek skuplji od dugoročnog duga, pa se ušteda za državni proračun može postići i kroz smanjenje kamata na trezorske zapise. Kratkoročni dug putem trezorskih zapisa nije zanemariv i trenutačno se kreće oko 18 milijardi kuna u kunama i oko 109 milijuna eura.

Negativna kamata na trezorce prvi put je ostvarena na eursko izdanje u kolovozu ove godine od minus 0,05, te je potvrđena i u listopadu kad je država posudila 58 milijuna eura uz negativnih 0,05 posto.

Kamate na kunske trezorske zapise također su na povijesnom minimumu od svega 0,06 posto te bi i one tijekom ove ili iduće godine mogle skliznuti u negativnu zonu, s obzirom na visoku likvidnost domaćeg financijskog sustava. Višak u bankarskom sustavu kreće se oko 35 milijardi kuna, a i deficit središnjeg proračuna ne bi trebao biti veći od 0,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Povoljno refinanciranje

Hrvatska je razdoblje jeftinog kapitala iskoristila i za povoljno refinanciranje dugoročnog duga te bi nam odgovaralo da beskamatno razdoblje potraje barem do 2023. godine kada na naplatu stiže većina obveznica na koje se godišnje plaća više od 6 posto prinosa. Posljednja hrvatska eurska obveznica izdana ove godine spustila je prinos na svega 1,125 posto, pa ministar financija Zdravko Marić može planirati spuštanje godišnjih izdataka na kamate u narednim godinama prema 7 milijardi kuna. Samo na toj transakciji država će na kamatama uštedjeti više od 500 milijuna kuna godišnje. Odradili smo dobar posao, čekali smo pravi trenutak i ugovorili povoljne uvjete. Investitori su honorirali napredak u fiskalnoj konsolidaciji i gospodarstvu, kao i činjenicu da smo vratili kreditni rejting na investicijsku razinu. Ovo je potvrda moje najave da kamate mogu padati i da možemo na njima još uštedjeti – kazao je tada za Večernji list ministar financija Zdravko Marić.

I dalje je to, međutim, velik teret za državu jer se ove godine izdaci za kamate kreću visokih dva posto godišnjeg BDP-a!

Prinosi na obveznice eurozone padaju i zbog straha od moguće recesije, što se odražava i na štednju gdje su kamate također simbolične. Udio oročene štednje ove je godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti štednje, na 48,4%. Kamatna stopa za devizne oročene depozite nalazi se ispod jedan posto od sredine 2016. godine, a ispod 0,5% od početka 2017. godine.

Trenutno (podatak za srpanj) iznosi tek 0,19%, a za najduža oročenja (više od dvije godine) tek 0,27%. Snažan pad zabilježen je i kod kamatnih stopa na kunske oročene depozite koja je sada na razini od 0,33%, neznatno više od kamatne stope na devizne oročene depozite. Kako je godišnja inflacija nešto viša kamatne stope zapravo su uglavnom realno negativne.