Kineski premijer Wen Jiabao naglasio je kako će energetika i okoliš biti glavna vladina preokupacija ove godine, i to kao dio šire gospodarske politike. Jiabao je prilikom svog jučerašnjeg govora u kineskom parlamentu napomenuo kako je od vitalne važnosti unaprijediti energetsku efikasnost, no istodobno smanjiti zagađenje okoliša. Premijer se osvrnuo i na prošlu godinu koju je okarakterizirao neuspješnom u pitanju smanjenja emisije štetnih plinova. “Mali broj poduzeća je motiviran unaprijediti tehnologiju koja bi povećala efikasnost i dovela do manjeg zagađenja. Čini se da treba proteći više vremena prije nego ideja zaživi, odnosno do postizanja vidljivih rezultata”, rekao je Jiabao, dodavši kako su mnoge regionalne vlade zakazale u zatvaranju onih kompanija čije poslovanje drastično odstupa od propisanih pravila.

Masovna zatvaranja
Stoga će ove godine otpočeti masovno zatvaranje starih čeličana, elektrana i objekata u industriji cementa, aluminija i ugljena koji najviše zagađuju okoliš. Novi predloženi projekti bit će odobreni samo ako budu usklađeni s ciljevima politike zaštite okoliša, a vlada će uskoro odrediti i standarde djelotvorne potrošnje energije u javnim ustanovama, zaključak je jučerašnjeg govora kineskog premijera. Dio komentatora upozorava da Kina ni ove godine neće ostvariti ekološke ciljeve zbog vrlo pragmatičnih razloga – održavanja visokog rasta i nedostatka odgovarajuće tehnologije. Prošle je godine kineski BDP rastao po stopi od 10,7 posto premda je vlada prognozirala 8-postotni rast. Ovogodišnje procjene Pekinga također govore o gospodarskom rastu od oko 8 posto pa već sada većina analitičara očekuje kretanja jednaka prošlogodišnjima. Istovremeno je Kina kritizirana zbog održavanja slabog tečaja juana, odnosno poticanja izvoza, što u konačnici održava već navedeni visoki rast BDP-a. Wen Jiabao je prilikom svog govora napomenuo kako vlada ima rješenje za uravnoteženje međunarodnih plaćanja, odnosno smanjenja vanjskotrgovinskog suficita (prošle godine 177,5 milijardi dolara), no nije precizirao kakvo. Nedavni potezi Pekinga ukazuju kako je Kina našla znatan odgovor u nuklearnim elektranama. Njihovom izgradnjom Kina će povećati uvoz, i uz pretpostavku da će izvoz ostati na dosadašnjoj razini, u vanjskotrgovinskoj bilanci doći će do smanjenja problematičnog suficita. Tako će kineska vlada u idućim razdobljima imati vidljiv dokaz da radi na rješavanju trgovinske neravnoteže, posebice one prema Sjedinjenim Državama.

Nove nuklearke
Nakon dvije godine intenzivnih pregovora, u prosincu prošle godine završio je natječaj za gradnju četiriju nuklearnih reaktora u kineskim provincijama Shandong i Zhejiang, a posao vrijedan približno 8 milijardi dolara otišao je američkoj tvrtki Westinghouse. Kako je Westinghouse u vlasništvu japanske Toshibe, došlo je i do smirivanja političkih napetosti na relaciji Kina – Japan. No da tradicionalni kineski prijatelji Francuzi, koji su na natječaju ostali kratkih rukava, ne bi ostali bez posla, Peking je donio odluku o gradnji dodatnih dvaju reaktora koje će izgraditi pariška Areva za 5 milijardi dolara. Tu nije kraj “nuklearizaicji” Kine. Tamošnja vlada namjerava utrošiti oko 50 milijardi dolara u gradnju 30 nuklearnih reaktora do 2020. godine, čime bi tamošnji kapaciteti porasli na 40 gigavata. Osim što će na strani uvoza doći do bitnih promjena, Kina će ovim putem dugoročno osigurati potrebne količine energije. Upravo nuklearne elektrane Wen Jiabao naziva energetskom učinkovitošću. Nadalje, to bi trebalo riješiti i problem okoliša. Stoga je okretanje nuklearkama razumljiv potez Pekinga kojim će i u idućim godinama zadržati visok gospodarski rast. A rast BDP-a trebao bi dovesti i do jednakog razvoja zemlje, što je također jedna od glavnih točaka kineske gospodarske politike. “Posegnut ćemo za različitim mjerama radi povećanja dohotka i urbanog i agrarnog stanovništva”, rekao je Jiabao. On je dodao da je nužno povećati domaću potražnju, a ne isključivo ovisiti o stranim kupcima. Tako će ove godine iz proračuna biti izdvojeno 50 milijardi dolara za poljoprivredu, a prošlogodišnja sredstva namijenjena ovom sektoru iznosila su 340 milijuna dolara.