Njemačka kancelarka Angela Merkel ovoga će tjedna u Berlinu predstaviti prve ideje za izlaz iz ustavne krize koja trese Europsku uniju nakon odbacivanja ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj prije dvije godine. Kancelarka bi svoje ideje trebala izložiti na sastanku sa svojim europskim kolegama u Berlinu u četvrtak prilikom predstavljanja nacrta Berlinske deklaracije, kojom će se obilježiti 50. godišnjica od osnutka EU. Svečano potpisivanje same deklaracije planirano je za 25. ožujka. Ovotjedni sastanak ujedno će biti i prvi test trenutnih njemačkih napora da se pronađe izlaz iz sadašnje situacije. Deklaracija će po svoj prilici imati dvije do tri stranice, a sastojat će se od tri glavne cjeline – o europskoj povijesti, o europskim vrijednostima i o novim izazovima koji stoje pred Unijom u budućnosti. Međutim, njemačko predsjedništvo želi u taj dokument uključiti i četvrti element, paragraf koji bi zemlje članice EU-a pozivao da nađu rješenje za sadašnju pat-poziciju koja traje već dvije godine, odnosno od francuskog i nizozemskog referenduma. Europski diplomati smatraju kako je ključno pitanje odrediti koja su institucionalna rješenja potrebna kako bi Unija nastavila dalje nesmetano funkcionirati. Njemačka vodi konzultacije sa svojim europskim partnerima iza zatvorenih vrata kako bi se pronašlo kompromisno rješenje, a kancelarka navodno želi da svi partneri pristanu na sporazum o ustavu i na njegovu ratifikaciju.

Njemački ministar za europska pitanja Günter Gloser rekao je kako bi novi ustav trebao biti usuglašen do konca ove godine ili najkasnije do početka 2008. godine pa bi ostalo dovoljno vremena za njegovu ratifikaciju do izbora za Europski parlament 2009. godine. Berlin bi inače trebao predstaviti temeljni dogovor o ustavu na sastanku europskih vođa u lipnju ove godine, što će se poklopiti sa svršetkom njemačkog predsjedanja Unijom. Novi sporazum uključivao bi neke nepromijenjene dijelove starog ustava, te bi također predstavio i pitanja o kojima bi se nanovo pregovaralo na tzv. međuvladinoj konferenciji koja bi se održala u drugoj polovici ove godine. Međutim, rješenju tog pitanja za sada se protive Poljska, Velika Britanija i Nizozemska, koje žele korjenite promjene sadašnjeg ustava i nisu sklone brzom oživljavanju tog dokumenta. Spomenute zemlje protive se uključivanju nekih ključnih odredbi starog ustava u novi sporazum. “Mislim da među državama članicama još nema dogovora o uključivanju dijelova o ustavu u Berlinsku deklaraciju. Umjesto toga, trebalo bi istaknuti spremnost članica da surađuju na pronalasku rješenja”, kazao je poljski dužnosnik zadužen za pregovore o ustavu Marek Cichocki. Ako se dogovor i ne postigne u Berlinu, to se zasigurno neće javno pokazati već se se umjesto toga koristiti birokratski jezik kojim će se zamagliti stanje, poput primjerice fraza o “nastavku reformskog procesa” ili “poduzimanju svih potrebnih mjera”. Francuzi bi, primjerice, mogli pristati na termin poput “institucionalno rješenje”. Osim o ustavu, na sastanku u Berlinu bit će riječ i o drugim pitanjima, poput eura i socijalne politike Unije.