U slovenske investicijske fondove ove je godine uplaćeno rekordnih 114 milijuna eura, a prema neto uplatama rekordan je bio siječanj. Ulagači su u fondove uplatili 60 milijuna eura, a u veljači su uplate iznosile neto 54 milijuna eura. Cijele prošle godine fondovi su primili uplate u visini 157,5 milijuna eura, samo 40 posto više nego u samo prva dva mjeseca ove godine. Po neto uplatama prevladavaju fondovi koji ulažu svoja sredstva na balkanskim tržištima. Ti su fondovi u samo prva dva mjeseca ove godine ostvarili prinose uobičajene na godišnjoj razini. Interesantna je činjenica kako sve veći broj malih ulagača u želji za visokim prinosima, kakvi su bili prošle godine, uzimaju kredite u kojima kao zalog daju svoju imovinu i novac ulažu u visokorizične fondove. Uzimanje kredita za kupnju dionica i udjela u investicijskim fondovima je trend koji se može primijetiti na cijelom Balkanu, kaže Andraž Vrh iz Ilirike. “Ako ulagači nakon podizanja kredita budu mirno spavali, nema problema, ali ako se za to odluče samo zbog dosezanja visokih prinosa, bolje neka dvaput razmisle”, upozorava Vrh. Balkansko tržište će srednjeročno zasigurno imati dobre rezultate, ali kratkoročna ga korekcija ne bi začudila. Zato treba biti selektivan i ne kupovati naprečac. Da su Slovenci skloni riziku, slaže se i Branko Železnik iz društva za upravljanje Medvešek Pušnik te upozorava da se netko loše informiran može i opeći. Dugoročno su tržišta u razvoju prespektivna, ali predstavljaju samo manji dio portfelja ulagača, odnosno između deset i dvadeset posto. Visoke uplate u fondove ulaganjem na tržišta Balkana objašnjava prije svega pohlepom ulagača i visokim prinosima. Prema Železniku, ulagači bi trebali postaviti niže, realnije ciljeve jer su očekivanja na tržištima unatoč svemu previsoka.