Zadarska Tankerska plovidba očekuje da će poslovnu 2006. godinu nakon oporavka svjetskog brodarskog tržišta posljednje dvije godine što je vidljivo i iz kretanja vrijednosti dionica na burzi zaključiti s oko 50 milijuna dolara dobiti. Direktor kap. Ive Mustać ističe kako to nisu službeni rezultati poslovanja Tankerske, ali kako sa sigurnošću može u ovom trenutku reći da će poslovni rezultati premašiti planirane vrijednosti za 2006. godinu. O načinu raspoređivanja visoke dobiti odlučit će skupština dioničara.

Tankeri slabiji
Općenito, sve brodarske kompanije u posljednjih nekoliko godina dobro su poslovale prvenstveno zato što je tržište u prosjeku bilo uglavnom prilično visoko. Tko je bolje iskoristio tu povoljnu situaciju na tržištu, taj je ostvario bolji rezultat, tumači Mustać. Komentirajući poslovnu konstelaciju na svjetskom tržištu, Mustać kaže da je na tržištu suhog tereta dobro stanje, ali je prilično slabo na tankerskom tržištu, misleći na niske cijene prevoznine. Drugi je problem visoka cijena goriva i slab dolar. U pogledu flote Tankerska do 2009. očekuje popunjavanje sa sedam novih brodova čija je gradnja ugovorena ili je u tijeku. U floti Tankerska broji 16 brodova, od čega su polovica tankeri s približno 900.000 tona nosivosti, a drugih osam brodova, nosivosti oko 300.000 tona, služi za prijevoz suhog tereta. U splitskom brodogradilištu grade se tri nova broda za Tankersku, jedan Suezmax i dva Aframaxa, ukupne nosivosti 396.000 tona. Tankerska će u Kini graditi još četiri nova broda namijenjenih prijevozu suhog tereta. Svaki će biti nosivosti 37.500 tona, a gradnja jednog stajat će Tankersku u kineskom brodogradilištu oko 26 milijuna dolara. Dva su ugovora na snazi, a za preostala dva broda Tankerska će uskoro potpisati ugovore za izgradnju. Nakon popunjavanja flote sa sedam novih brodova Mustać ocjenjuje da će Tankerska biti snažna pomorska kompanija kapaciteta oko 1,7 milijuna tona nosivosti s dvadesetak modernih plovnih jedinica čija će prosječna starost iznositi zavidnih šest godina. U pogledu ostalih djelatnosti koje nisu core business Tankerske zadarska kompanija već je prije nekoliko godina iskoračila u sektor turizma, otkupivši od Norvežana projekt Ninsko blato, točnije realizaciju sportsko-rekreacijskog centra s naglaskom na wellness turizmu oslonjenog na korištenje prirodnih resursa i ljekovitog ninskog blata kojim obiluje dalmatinska ninska obala. Mustać kaže da je dosta vremena utrošeno na definiranje projekta i njegovih sadržaja, no projekt je konačno definiran i naručena je izrada kod APZ Zagreb. Za nekoliko mjeseci očekuju okončanje izrade projekta, pa stoga i ishođenje građevinske dozvole slijedi polovicom godine nakon čega počinje gradnja objekata u Ninu. Očekujemo da će objekt biti u funkciji krajem 2009. godine. Ukupna investicija u projekt Ninsko blato iznosit će 50 milijuna eura, navodi Mustać, dodajući da će SRC Ninsko blato poslovati cijele godine, a ne samo u turističkim sezonama te će upošljavati oko 250 djelatnika. Osim investicijskog iskoraka u turizam, Tankerska plovidba postaje suvlasnik Viktor Lenaca zajedno s Uljanikom. Za danas je najavljeno i službeno potpisivanje ugovora u Lencu, na kojem će biti i premijer Sanader, o preuzimanju potraživanja od MF koje će biti pretočeno u vlasničke udjele Tankerske i Uljanika.

Preuzimanje Lenca
“Držimo da je ulazak u vlasništvo Lenca dobar komercijalni posao, ali njime Tankerska želi osigurati kvalitetan remont vlastite flote. Uvjereni smo da, ako će raditi posao na kojem su dokazali stručnost i stekli afirmaciju, a to su preinake, remonti i off shore poslovi, uspjeh neće izostati. Tvrdim da nema nikakvog razloga da Lenac ne postane remontno brodogradilište broj jedan u Europi”, zaključuje Mustać. Kako će se upravljati Lencem, tko će biti direktor i kako će izgledati kadrovska križaljka na čelu Lenca, menadžment Tankerske dogovarat će se s uljanikovcima. Tankerska ulazi u Lenac preuzimanjem 10 milijuna kuna obveza od MF-a uz obvezu ulaganja 58 milijuna i zadržavanje svih radnika.

Dionice ove godine porasle već za trećinu

Dionice Tankerske plovidbe (TNPL-R-A) ove su se godine povećale za trećinu. S obzirom na silan optimizam kojim je cijena dionica još u srpnju 2005. godine prešla razinu od 3000 kuna, prvi kvartal prošle godine bio je razočaravajući, donijevši nešto intenzivniju akumulaciju profita, kulminiravši klizanjem dionica sve do 2600 kuna. Grafikon kretanja cijene nudi doista idiličnu sliku kontinuiranog rasta obilježenog brojnim rekordima i prekidanog povremenim korekcijama koje su izostale u siječnju i veljači nakon što se cijena početkom siječnja odlijepila od 3500 kuna i na krilima rastućih cijena vozarina dogurala do rekordnih 4700 kuna. Prosječan dnevni promet u 2007. godini nominalno je povećan na 815.000 kuna, no volumen trgovine uvećan je za relativno skromnih 15 posto. Impresivnom skoku vjerojatno je poslužio trigger za novu akumulaciju profita, no ovoga puta motiviranu općim kaosom na svjetskim tržištima. To vjerojatno objašnjava i pomalo panične poteze prodavatelja, čiji je pritisak prošloga tjedna spuštao cijenu sve do 4300 kuna.