Dok se svijet bavi posljedicama transformacije i naprednim primjenama nastajućih rješenja, Hrvatska u cijelom procesu standardno kasni. Uz iznimku leadera poput InfoBipa, Rimca i drugih koji postavljaju letvice izrazito visoko, većina je poslovne Hrvatske zaglavila u nekom limbu. Naime, iako se o digitalnoj transformaciji naveliko priča, postoji ogroman jaz prema konkretnim, dokazanim rješenjima koji mogu u kratkom roku donijeti istinsku dodatnu vrijednost ili toliko željenu transformaciju poduzećima. Taj jaz zapravo nije neka opipljiva prepreka. Radi se o knowledge gap-u zaposlenika koji u tim poduzećima rade ili ih vode na juriš u digitalno doba.

Tu prepreku uspješno će premostiti novi ljudi s praktičnim iskustvom u tom području ili pak leaderi koji su spremni svoje stavove i predrasude ostaviti po strani i otvoriti se za nova znanja te funkcionirati kao talent magneti. Upravo taj problem tema je konferencije Obrazovanje 4.0 – Škola po mjeri industrije.

Konferencija će se održati od 10. do 11.10. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Na konferenciji će izazove s kojima se u tom segmentu susreću predstaviti vodeće industrije u Hrvatskoj: Rimac automobili, Končar, AD plastik i drugi. Isto tako, s predstavnicima industrije sučelit će se vodeći fakulteti, obrazovne ustanove i srednje škole (FSB, FOI, FER; Algebra, PWC Akademija, Swiss School of Business Management) koje će predstaviti svoje aktivnosti kojima žele učenike i studente pripremiti za posao sutrašnjice. Kotizacija za konferenciju Obrazovanje 4.0 – Škola po mjeri industrije je besplatna, uz obaveznu prijavu. Prijavite se na linku: https://www.cadcam-group.eu/hr/konferencija-obrazovanje-4-0-skola-po-mjeri-industrije

Povrh izazova znanja, svaka tehnologija u nastajanju ima svoju prilično poznatu dinamiku proliferacije u poslovni svijet i tu je dinamiku potrebno poznavati kako bi se izbjegle standardne zamke i strateške pogreške pri njihovoj primjeni.

Kičma digitalne transformacije su svakako napredne tehnologije: usluge u oblaku, Internet stvari, strojno učenje i mobilne tehnologije kao predvodnici. Iako će svaki ozbiljni direktor danas biti svjestan popularnosti i načelnih prednosti svake od tih tehnologije, kritičko poznavanje te ideje obično izostaje. Praksa je pokazala kako nepoznavanje digitalnih tehnologija nije najveća je prepreka uspješnoj implementaciji takvih tehnologije, nego je to površno znanje – odnosno dobri stari little knowledge.

Osim navedenog, većina procesa digitalne transformacije  proći će kroz sljedeće prepreke:

1. Kao što slika 1 lijepo pokazuje, svaka nova tehnologije dolazi s balonom očekivanja. Popularnost i „novost“ tehnologije kao i slabo poznavanje posljedica i ograničenja napuhuje očekivanja i stvara nerealnu sliku mogućnosti. U ovoj fazi tehnologije, možete stvoriti veliku konkurentsku prednost ali je rizik uspjeha izuzetno visok.

2. Nepoznavanje karakteristika tehnologije: tehnologija se obično naziva „samo alatom“, ali to je daleko od onog što istraživanja pokazuju. Pokazalo se da svaka tehnologije ima „preferirani“ način korištenja, odnosno način primjene koji ohrabruje, preferira ili nagrađuje. Ako se takav način primjeni, očekivani su najveći rezultati, a ako takva primjena izostane, posljedice su obično fatalne za projekt. Nužan uvjet za kritičko sagledavanje neke tehnologije je obično iskustvo: iskustvo stečeno u stvarnim uvjetima sa stvarnim ograničenjima. Takva su znanja izrazito skupa: jer se stječu na vlastitim greškama, u stvarnim procesima ili u najmanju ruku skupim ili teško dostupnim laboratorijima.
    
3. Nepoznavanje vlastitog poslovnog procesa: većina poduzeća ima svijest o nedostacima ili bolje reći problemima u vlastitom poslovanju. Ipak, to poznavanje obično se svodi na poznavanje posljedica – koja i označava ponašanje kao problematično. Svima je lako prepoznati da nešto ne funkcionira ili daje loš rezultat. No, kada se postavi pitanje uzroka ili grešaka u procesima, tada je jasno da su ti problemi uglavnom nepoznati ili nejasni.
    
4. Nedostatak strategije: iako će većina poslovnih leadera reći da im je strategija njihovog poslovanja poznata, dublja analiza obično pokazuje suprotno. Strategija je obično set više ili manje zgodnih ideja bez pravih uporišta u podacima i objektivnog poznavanja vlastitih kapaciteta i mogućnosti. Nepoznavanje kupaca i njihovih preferencija, nesvjesnost o potrebama tržište, podaci o konkurenciji koji nedostaju samo su primjer podloga koje su preduvjet dobroj strategiji. Kada postoji potreba na tržištu ili poznati model rada, novi model se može stvoriti (tehnologija omogućuje novi model rada) ili se može postojeći model optimirati. Tehnologija je obećavajuća kao takva, ali po pitanju strategije ona može samo pomoći – ne može stvoriti ili optimirati nešto čega nema ili nije definirano.
    
5. Nepoznavanje ljudi i dinamike promjena: osim različitih ograničenja „tehničke“ prirode (mogućnosti, kompatibilnosti, rizika, itd.) i strateških problema, jedan od najvećih izazova digitalne transformacije su: ljudi. Naime, psihologija je davno objasnila kako je promjena jedan od najvećih napora koje ljudsko tijelo poznaje i potpuno je prirodno da se ljudi svakoj promjeni prirodno protive. Dinamika inovacija pokazuje dodatno kako postoje i različiti tipovi ljudi, od „early adoptersa“ koji skaču na svaku privlačnu promjenu kao pas na kost do „laggardsa“ koji će prihvatiti promjenu tek kada su svi već to napravili i oni više nemaju zaista nikakvog izbora.

Iz navedenog je vidljivo kako je u korijenu uzroka upravo površno poznavanje prepreka efikasnoj digitalnoj transformaciji. Logično je pitanje – gdje bi se takvo znanje trebalo dobiti? Jer, osim tehnologije, DT ima multidisciplinarnu prirodu i zahtjeva poznavanje temeljne tehnologije, postojeći rješenja i njihovih performansi, poznavanje poslovnih procesa i ekonomije, strateškog planiranje i u konačnici: poznavanje psihologije i sociologije ili barem upravljanja ljudskim potencijalima.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Mnogi će fakulteti danas pružiti obrazovanje za neku od tih tema, ali je multidisciplinarni pristup izrazito teško ostvariti u okvirima jednog fakulteta. Ipak, trendovi tržišta nas upozoravaju kao će se potreba za upravo takvim zanimanjima konstantno povećavati.

Kako se nositi sa svim tim izazovima tema je konferencije Obrazovanje 4.0 – Škola po mjeri industrije. Pridružite se poduzetnicima koji će iz prve ruke vidjeti kojim strategijama se vode uspješne tvrtke u visokotehnološkim granama kako bi privukle i zadržale najbolje kadrove. Bit će i predstavljeni vodeći svjetski alati za digitalizaciju poslovnih i proizvodnih procesa te kako ih iskoristiti za unaprjeđenje praktičnog dijela obrazovanje – u industriji ali i na fakultetima. Fakulteti i vodeće obrazovne ustanove (od privatnih do javnih) predstavit će svoje napore, inicijative i programe da studente i đake pripreme za izazove digitalnog doba. Možda baš vaša tvrtka treba postati sljedeći partner u jednom od projekata i osigurati da najbolje kadrove za vlastitu digitalnu transformaciju ne mora povlačiti s istoka.