Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) mogla bi odgoditi investicije u nove proizvodne kapacitete vrijedne 254 milijarde dolara ako cijena barela nafte padne ispod 50 dolara, navedeno je u priopćenju tajništva, izvršnog tijela OPEC-a. Naftni kartel, naime, ima u planu do 2010. godine uložiti 130 milijardi dolara u dodatnu proizvodnju, a zatim u sljedećih pet godina investirati još 124 milijarde dolara. Međutim, prošlomjesečni pad barela ispod razine od 50 dolara potaknuo je OPEC na obustavu navedenih investicija. Doduše, cijena nafte posljednjih je dana znatno ojačala te dosegnula 62 dolara, što svejedno nije pokolebalo OPEC-ove članice na napuštanje plana o proširenju proizvodnje u slučaju novog spuštanja vrijednosti barela na kritičnih 50 dolara. “Ako cijene nafte padnu, a naši troškovi porastu, zemlje će dvaput razmisliti o novim projektima. Stoga umjesto da proširenje kapaciteta bude dovršeno u idućih nekoliko godina, radovi na dodatnoj proizvodnji mogli bi potrajati dvostruko više”, rekao je generalni tajnik OPEC-a Abdalla El Badri. On je također podsjetio kako je Katar već odgodio velik projekt proizvodnje plina, a Kuvajt je zbog rastućih troškova bio prisiljen ponovno raspisati natječaj za izgradnju nove rafinerije. No odgađanje ili čak odustajanje od proširenja proizvodnih kapaciteta nije jedino oruđe OPEC-a u održavanju zadovoljavajućih cijena nafte. Naime, kartel će na sastanku 15. ovog mjeseca raspravljati o daljnjem smanjenju proizvodnje nakon što je početkom studenog output spušten za 1,2 milijuna barela te od veljače za dodatnih 500.000 barela. Dugoročno gledano, OPEC će svoj utjecaj nastojati zadržati prihvaćanjem novih članica. Prvi put nakon 30 godina organizaciji je pristupila nova zemlja izvoznica nafte – Angola, a njoj bi se uskoro mogli pridružiti Ekvador, Sudan, Bolivija, Sirija… Prošlogodišnjom jednoglasnom odlukom Angola, čija se dnevna proizvodnja nafte kreće oko 1,25 milijuna barela, dobila je zeleno svjetlo te je s početkom ove godine postala punopravna članica.

Istovremeno pozivnica za pristupanje prestižnom klubu uručena je Sudanu koji dnevno proizvede 500.000 barela, a prema nekim nagađanjima u OPEC bi se mogao vratiti Gabon koji je 1995. izišao iz kartela zbog nemogućnosti izdvajanja traženih sredstava u zajednički budžet. Okretanje OPEC-a afričkim zemljama poklopilo se sa rekordnim kineskim investicijama u Afriku koje bi idućih godina mogle odigrati važnu ekonomsku i geopolitičku ulogu. Kineske rastuće potrebe za naftom potaknule se Peking na investicije u potencijalno bogata afrička nalazišta, a pritom se tamošnjim zemljama nude krediti povoljniji od onih Svjetske banke. Nadalje, mnoge multinacionalne naftne kompanije u potrazi su za novim izvorima, a kako su dosadašnja istraživanja pokazala, Afrika nudi neslućene mogućnosti. Tako primjerice neki komentatori malu otočnu državu Sao Tome & Principe već nazivaju novim Kuvajtom, pa je očekivati kako će idućih godina ta, ali i ostale zapadnoafričke zemlje, doći na korak do ulaska u OPEC. Ulaskom novih članica OPEC bi još snažnije sudjelovao u svjetskoj proizvodnji koja je sedamdesetih godina premašivala 50 posto globalne ponude, a danas iznosi tek 41 posto. Tako će pristupanjem Angole i Sudana output porasti na 43 posto što bi pripomoglo stabilizaciji cijena, procjene su analitičara. OPEC u svom društvu vidi i južnoameričke države. Prema posljednjim informacijama, članstvu je najbliži Ekvador čija proizvodnja doseže 538.000 barela dnevno. Ta je zemlja također bila dio naftnog kartela u razdoblju 1973.-1993. pa ponovni ulazak ne bi trebao biti problematičan. Posljednjih mjeseci pak Venezuela nastoji u OPEC ugurati Boliviju, zemlju koja je slijedila njezin put nacionalizacije naftnih i plinskih polja.