U rastu aktive među većim bankama najveći rast zabilježila je Hrvatska poštanska banka, čak 55 posto. Posljednji trendovi u bankarskom sektoru označili su početak rasta pasive odnosno dokapitalizaciju, a s obzirom da je upravo HPB jedna od rijetkih banaka (i jedina velika) koja se još uvijek ne nalazi u većinskom stranom vlasništvu, jasno je kako upravo za tu banka vlada veliko zanimanje. Napravili smo o tom pitanju intervju sa zamjenikom predsjednika uprave HPB-a Ivanom Sladonjom.

Posljednjih se tjedana na tržištu spekulira o skoroj dokapitalizaciji banke. Planirate li doista dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke?
Zbog iznimnog rasta HPB-a u protekle dvije godine dokapitalizacija sve više dolazi u prvi plan. U bliskoj budućnosti Uprava će vlasnicima predložiti modele dokapitalizacije, no još je rano govoriti koji će model biti odabran i u kojem trenutku. Sigurno je da će jedan od predloženih modela biti i dokapitalizacija na tržištu kapitala. U svakom slučaju, o takvoj strateškoj odluci namjeravamo na vrijeme izvijestiti medije i javnost.

Kako biste komentirali posljednje mjere Hrvatske narodne banke i kako će se one odraziti na poslovanje HPB-a?
U Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih izvora sredstava te je Hrvatska poštanska banka logično okrenuta prema korištenju inozemnih sredstava, što su mnoge banke prethodnih godina također učinile iz istih razloga. Nažalost, aktualne mjere ove izvore čine neisplativima. Također, premda je kreditni portfelj HPB-a znatno uvećan tijekom prošle godine, ograničavanje rasta plasmana od 12 posto za 2007. za nas je skroman volumen poslovnih aktivnosti te će nam održavanje visoke profitabilnosti biti najveći problem s obzirom na to da ćemo prioritetno nastaviti s osvajanjem domaćeg tržišta.

Hoće li poslovanje odnosno rast HPB-a biti sporiji ili brži od onoga zabilježenog prošle godine?
Iako zbog ograničena rasta plasmana ne možemo očekivati veliki rast kao prethodne dvije godine, očekujemo da će i u ovoj godini HPB ostvariti porast bilance u odnosu na prethodnu godinu. Bilancu planiramo povećavati uravnoteženo sa zastupljenošću kreditnih plasmana od oko 55 posto u ukupnoj bilanci.

Što se događa s toliko iščekivanim kapitalnim povezivanjem HPB-a i Croatia osiguranja? U kojoj se fazi nalazi taj projekt i što je preporučio savjetnik Deloitte?
Povezivanje je razmatrano kroz više modela, a sada ne mogu reći više o tome.

Osnivate li fond za nekretnine? Ako da, kada se očekuje te u koje vrste nekretnina se misli ulagati? Planiraju li se i drugi, slični projekti u sektoru nekretnina?
HPB Grupa ustrojila je više atraktivnih fondova kojima upravljamo i koji su, na temelju mnogobrojnih pokazatelja visine prinosa te doziranih rizika kod građana ali i različitih institucija, uočeni kao poželjni. Dakako, pripremamo i osnivanje fonda za ulaganje u nekretnine, ponajprije one turističkih namjena i one koje će generirati predvidive i stalne prihode (npr. stanovi za najam) čime ćemo nastojati održati primat u fondovskom segmentu poslovanja. Tu ima mnogo prostora za inovacije i HPB će zadržati krajnje aktivan i dinamičan pristup tržištu.

Planira li se u sljedećih godinu-dvije daljnje širenje u regiji putem kupovanja banaka u Srbiji i BiH ili na koji drugi način?
HPB je osnovnim bankovnim uslugama prvenstveno orijentiran na hrvatsko tržište, no svjesni smo vlastitih sposobnosti i mogućnosti u pojedinim područjima poslovanja i njih ćemo koristiti pri nastupu na stranim tržištima. Ambicije nam ne nedostaje, ali nemamo konkretnih planova u ovoj godini za kupnju banaka u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.

Zabilježili ste dosta dobre rezultate prošle godine u sektoru investicijskog bankarstva – kakav će biti daljnji tempo osnivanja investicijskih fondova?
HPB Invest je u prošloj godini odlično poslovao. Prema podatcima iz veljače ove godine, ukupna imovina fondova premašila je šest stotina milijuna kuna, a imovina Global fonda je od osnutka uvećana trideset puta. Treba imati na umu da HPB Invest posluje tek nešto više od godinu dana. Želja nam je i dalje biti među prvim bankama u zemlji u investicijskom segmentu. Naš daljnji cilj je jačanje tržišnog udjela i imovine kojom upravljamo. Planiramo osnovati nove fondove različitih strategija, među kojima bi bio i fond za nekretnine.

izostaju rezultati?

Problem možda nije u tome koliko radite, nego kako radite

bez njih teško možemo

Svi ih koristimo, a što ako nam sutra drastično podignu cijene?

Jedni ste od najjačih hrvatskih investitora na području Crne Gore. Zašto baš Crna Gora i u što točno ulažete?
Tržište Crne Gore, ali i ostala regionalna tržišta pokazuju veliki potencijal rasta i razvoja te nude zanimljive mogućnosti ulaganja potencijalnim investitorima. Banka na ta područja ne ulaže vlastiti kapital već smo razvili odličnu investitorsku podršku koju mnogi koriste. S obzirom na različite interese investitora, podjednako su zastupljeni svi sektori.

Planirate li osnovati investicijski fond u Srbiji s obzirom na nove zakone i najave nekih financijskih kompanija da će učiniti isto?
Ne planiramo otvaranje vlastitih investicijskih fondova u Srbiji, no u strategiju ulaganja naših investicijskih fondova uključeni su i vrijednosni papiri s tog tržišta.

S obzirom na stambenu štednju – podržavate li prijedlog o bankama kao direktnim investitorima?
Ovdje se može govoriti o tome da poslovne banke ponude ugovorni oblik namjenske štednje ili da one, u većoj mjeri, odrađuju operativne poslove za stambene štedionice. I jedno i drugo već godinama prisutno u aktualnoj bankarskoj praksi, no nijedna ugovorna štednja u bankama nije premirana od strane države pa se u tom slučaju treba razmotriti jedino pitanje prava na namjenske državne poticaje.

Vidite li još kakvu priliku za rast na domaćem tržištu putem pripajanja nekih drugih banaka i slično?
Za to imamo konkretne planove koje se nadamo realizirati još ove godine, no o njima je još prerano govoriti.

Od 2004. u HPB-u

1964. godine Ivan Sladonja rođen je u Zagrebu.
1992. diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu
1994. zaposlio se u Privrednoj banci Zagreb u Sektoru investicijskog bankarstva gdje specijalizira poslove s vrijednosnim papirima, upravljanja portfeljem, pravno savjetovanje domaćih i stranih klijenata, trgovačko pravo i sl.
1998. godine postao član Uprave PBZ Investa – društva za upravljanje investicijskim fondovima
1999. – 2004. predsjednik Uprave PBZ Investa
2001. – 2004. zamjenik predsjednika Nadzornog odbora PBZ Croatia osiguranja
18. studenog 2004. imenovan članom Uprave HPB-a
od 30. svibnja 2006. član je NO-a Zagrebačke burze. Član je radne skupine unutar Koordinacije za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji