Zagrebačko poglavarstvo jučer je usvojilo odluku kojom se, prema gruboj računici, podiže cijena komunulanog doprinosa za 27 posto, te se povećava i iznos koji građevni investitori moraju platiti ako ne mogu sagraditi garažna ili parkirališna mjesta. Promijenjene su i zone prema kojima se određuje komunalni doprinos i umjesto sedam – po novoj odluci će ih biti samo četiri, a povećanje iznosa koji se predlaže u novoj podjeli je od 15 do 50 kuna po kubičnom metru bruto razvijene površine objekta, što će nužno pridonijeti povećanju troškova investitorima. Komunalni doprinos se naplaćuje pri gradnji novih objekata ili legalizaciji postojećih, a cjelokupni iznos se koristi za razvoj javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i javne rasvjete. U Zagrebu je komunalni doprinos zbog velikog građevnog zamaha posljednjih godina bio jedan od najizdašnijih prihoda – ove godine je planirano čak 820 milijuna po toj osnovi, ali nije jasno je li povećanje cijena već uračunano u taj iznos jer je pri usvajanju proračuna prvotno planirani iznos već povećan sa 690 milijuna kuna za još 130 milijuna. Članovi Poglavarstva su pred medije iznijeli svoju argumente: visina komunalnog doprinosa nije mijenjana od 1998. godine, prosječna cijena koja se plaća u Zagrebu po zonama, od 127,5 kuna, još je niža od Splita -139,5 kn i Rijeke -137,6 kn, da će odluka pogoditi samo jedan posto građana, te da će se pomoći većoj socijalizaciji troškova i gradnji grada. Mi nismo najskuplji po komunalnom doprinosu u Hrvatskoj niti ćemo to biti, a čak smo jeftiniji u svim zonama, osim u prvoj, od ostalih razvijenih gradova. Visina komunalnog doprinosa i dalje je poticajna za gospodarstvo, ali ima i svoju socijalnu komponentu jer će, primjerice, oni koji primaju socijalnu pomoć, a legaliziraju objekt, u potpunosti biti oslobođeni komunalnog doprinosa. Ostali građani koji grade krov nad glavom moći će komunalni doprinos platiti ratama kroz deset godina umjesto dosadašnjih šest. Po dosadašnjoj podjeli zona nismo mogli skupiti dovoljno novca za komunalno uređenje, pa je tako, primjerice, investitor koji gradi naselje u Sesvetskom Kraljevcu uplatio šest milijuna kuna, a nama je potrebno 25 milijuna da osiguramo svu potrebnu infrastrukturu”, objasnio je dogradonačelnik za gospodarstvo Ivo Jelušić.

U Zagrebu napominju da ostaju vrijediti i oslobađanja komunalnog doprinosa investitorima za parkirališno mjesto po stanu te 50-postotna olakšica za svaki kubik tavana, podruma ili garaže. S druge strane, investitori koji ne mogu ili ne žele poštovati generalni plan koji propisuje da svaki stan mora imati parkirališno mjesto, morat će platiti gradu da ih napravi, bilo na cesti, bilo putem gradnje garaža. U tom će slučaju investitori morati platiti u prvoj zoni 85.000 kuna umjesto dosadašnjih 78.000, u drugoj zoni 45.000 kuna, u trećoj 30.000, a u četvrtoj 20.000 kuna po svakom parkirališnom mjestu koje je potrebno, a nije načinjeno. Za male objekte, ovisno o dohotku po članu kućanstva, predviđene su olakšice. Investitorima koji grade objekte veće od 900 četvornih metara za tržište ili više od tri tisuće kubika za vlastite potrebe odobrava se popust od deset posto ako doprinos plati odjednom umjesto dosadašnjih 20 posto. Dragu Đuričića, vlasnik tvrtke Degrad, koja gradi naselje u Sesvetskom Kraljevcu, iznenadila je odluka Poglavarstva pa je nije mogao detaljno komentirati. Poručio je da će u načelu trošak povećanja cijene komunalnog doprinosa investitori morati pokriti ili porastom cijena stanova i poslovnih prostora ili smanjivanjem svog profita. “U biti se zalažem da privatni investitori trebaju graditi komunalnu infrastrukturu i bilo bi nepošteno da porezni obveznici plaćaju ceste i komunalije do njihovih zgrada. Treba napomenuti da razlika u visini komunalnog doprinosa između prve i zadnje zone ne odražava pravo stanje jer mi koji gradimo u rubnim dijelovima imamo nerazvijeniju infrastrukturu, imamo niže cijene i opet se izlažemo većem riziku da svoje objekte uopće prodamo”, kaže Đuričić.