Nakon višetjednog iščekivanja, Rusija je odlučila progresivno uvesti carine na izvoz sirovog drveta, čime je zadala dramatičan udarac finskoj drvnoj industriji te istodobno dovela do vjerojatno novih trzavica na relaciji EU-Rusija. Postepeno povećavanje carina na izvoz ruskog drveta, kako poručuju iz Moskve, ima za cilj razvoj domaće prerade drva i drvnih proizvoda. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako zemlja uglavnom ovisi o izvozu primarnih proizvoda, odnosno sirovina, što se mora promijeniti. Prema odluci Moskve, carine na izvoz drva će 2009. biti na razini 12 puta većoj od današnje što će u konačnici u potpunosti obeshrabriti mnoge uvoznike. I dok će uvoznici poput Kine i Japana, ili prihvatiti više cijene ili pak djelomično nadomjestiti uvoz, Finska će biti prisiljena u potpunosti prekinuti nabavu drveta iz Rusije. Naime, finska industrija ovim putem zadovoljava petinu potreba za ovom sirovinom, a godišnje isplati 500 milijuna eura ruskim dobavljačima. Polovica uvezenog drveta iz Rusije je breza, sirovina korištena u proizvodnji finog papira, primjerice fotokopirnog. Finska godišnje potroši 60 milijuna kubičnih metara domaćeg drveta, a stručnjaci smatraju da bi lokalne šume mogle povećati kapacitete za otprilike 10 do 15 milijuna kubičnih metara. Pa ipak, o ruskom uvozu ovisi između 2500 i 4000 radnih mjesta, pa je gotovo sigurno da će se stotine, a možda i tisuće ljudi naći na ulici, posebice u Kareliji, na istoku zemlje. Najveća europska drvna kompanija, Stora Enso, jednostavno je ovisna o Rusiji jer finske zalihe breze nisu dostatne u zadovoljavanju njenih proizvodnih kapaciteta. Tvrtka Metsälliitto mogla bi zatvoriti svoju podružnicu M-real gdje se prerađuje jasikovina, drvo iz porodice vrba. Vodeći ljudi ovih dviju kompanija, kojima prijeti gubitak konkurentnosti, upozoravaju da Rusija nema pogone za preradu breze i jasike, koje se ondje koriste tek za ogrjev. Dio komentatora smatra da Rusija kreće i u nacionalizaciju drvne industrije. Štoviše, neki ističu da je drvo novi adut za ucjenjivanje.

Profesor Energetike i Ekonomije s Helsinškog sveučilišta, Peter Lund, tvrdi da je odluka o podizanju carina odgovor na nedavno finsko odbijanje izgradnje električnog kabela koji bi prolazio Finskim zaljevom i povezivao St. Petersburg i Kotku. “Ne isključujem da se ovdje radi o svojevrsnom trgovinskom ratu. U kontaktu sam s Rusima i mogu reći da su bili iznimno bijesni kad smo odbili gradnju kabela”, rekao je Lund. Naime, finska vlada je prije tri mjeseca odbacila projekt kojim bi ruski elektroenergetski holding United Power putem kabela kapaciteta 1000 megavata izvozio struju u Finsku i na taj način razgranao mrežu prema Europi. Vladu su podržale sve parlamentarne stranke, osim krajnje ljevice, a kao osnovni razlog neprihvaćanja projekta navedena je ionako prevelika ovisnost o uvozu energije. “Da smo prihvatili projekt, morali bismo odustati od naše nove energetske politike, odnosno fokusiranja na domaće izvore. Iz domaćih resursa Finska dobiva 34 posto struje, a taj udio u nadolazećim godinama namjeravamo povećati”, izjavio je finski ministar trgovine i industrije Mauri Pekkarinen. Ministrica vanjske trgovine Paula Lehtomäki napomenula je kako Rusija uvođenjem carina krši odredbe Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Rusija je došla nadomak pristupanju WTO-u, a iz Moskve je stigla poruka kako se članstvo očekuje već sredinom ove godine. “Pristupanje Rusije nešto je što svi priželjkujemo, no kada zemlja krši osnovne odredbe ugovora, moramo se zapitati kako dalje”, kaže Lehtomäki. Stoga se Finci nadaju zaštiti WTO-a, no prije svega Europske komisije. Rusija je još 2004. pred početak pregovora oko pristupa WTO obećala Komisiji kako neće podizati carine na sirovo drvo prilikom izvoza u Europu. Međutim, u posljednje vrijeme je do izražaja došla europska ranjivost u pitanju ruskih energenata što bi također moglo odigrati važnu ulogu. No predstojeći tjedni svakako će pokazati kako Europska unija štiti interese malih članica.