Kad su počeli s adaptacijom prostora u zgradi na 'zelenom valu' u Zagrebu, ni u primisli im nije bilo da će na mjestu gdje je danas kupaonica pronaći sef. 'Izvirio' je prilikom rušenja zida, iako je bio prazan.

Natpis na vrhu Prokop Ferenczi Budapest i starinski izgled jasno je odavao da se radi u antiknom primjerku. Čim ga je ugledala Marija Jerić znala je da će to biti centralni predmet u hostelu koji je u Hebrangovoj 9 otvoren jučer, a plijenio je pažnju svih na otvorenju. "Željela sam da stoji u zajedničkoj prostoriji, dnevnom boravku hostela. Težak je dvije tone pa radnicima koji su ga premještali nije bilo lako", kaže Jerić, vlasnica hostela koji je nazvala Speeka.

Time se naglasio duh starog Zagreba, a amerikaniziranjem tipične zagrebačke riječi približili su je i strancima. Starozagrebački štih slijedio se i prilikom uređenja pa je interijer u zgradi s kraja 19. stoljeća uredila da su se očuvali originalni stropni lukovi te reljefne dekoracije na zidovima, a sve je upotpunila namještajem iz antikvarijata, sajmišta… Zidove su ukrasili starim, crno-bijelim fotografijama Jasmina Krpana, a u prostor su uklopili i moderne detalje, na zidovima vise i djela suvremenih umjetnika.

Prošetali su hostelom jučer i ministar turizma Gari Cappelli, direktorica zagrebačke turističke zajednice Martina Bienenfeld, arhitekt Ante Vrban i marketingaš Krešimir Renzo Prosoli. Ova zgrada kad se gradila bila je najveći arhitektonski objekt u Zagrebu i najveći i najznačajniji stambeno-najamni blok. Četverokrilna dvokatnica naziva se i Kukovićeva kuć", po investitoru Mirku pl. Kukoviću", govorila je vlasnica dodajući da hostel  ima 10 privatnih soba i dvije kupaonice, za muškarce i žene. Gosti mogu sami pripremati obroke u zajedničkoj kuhinji.

Zbog drugačijeg pristupa u odnosu na ostale hostele u Zagrebu, Speeku će promovirati kao premium hostel, u kojem turisti imaju više privatnosti, zato su i jedan od rijetkih hostela s jednokrevetnim sobama. 

"U Zagrebu su trenutačno 52 hostela s oko 2300 postelja. To čini otprilike 10 posto smještajnih kapaciteta u gradu, a gosti više nisu samo 'backpackeri'. Sad takvu vrstu smještaja traže obitelji i mladi ljudi, uglavnom visokoobrazovani, koji žele neposredniji odnos s domaćinom te su više orijentirani na kulturne sadržaje, žele isprobati nove gastronomske specijalitete i sve što jedan grad nudi", kazala je Martina Bienenfeld, dodajući da hostelski gosti u Zagrebu ostaju 2-3 noći, odnosno jedan dan duže od prosjeka.

Turistima koji biraju hostel, dodao je ministar Cappelli, to je jednostavno način života, a posebno im se sviđa kad naiđu na autentično uređen prostor.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost