Sadašnje potrebe za drvnom biomasom od 38 teravatsati (TWh) povećat će se na 64 TWh, a domaće drvo odlazi industriji papira.
Iako je najšumovitija europska država, Finska će morati znatno povećati uvoz drvne biomase nakon napuštanja ugljena kao energenta.
Kako navodi Reuters, finska vlada u veljači je odlučila da će elektrane i toplane u toj državi do svibnja 2029. prestati koristiti ugljen kao gorivo. To znači da će tamošnje kompanije koje opskrbljuju kućanstva strujom i toplinskom energijom morati u relativno kratkom roku pronaći alternativu.
Iako je najšumovitija europska država, Finska će morati znatno povećati uvoz drvne biomase nakon napuštanja ugljena kao energenta.
Kako navodi Reuters, finska vlada u veljači je odlučila da će elektrane i toplane u toj državi do svibnja 2029. prestati koristiti ugljen kao gorivo. To znači da će tamošnje kompanije koje opskrbljuju kućanstva strujom i toplinskom energijom morati u relativno kratkom roku pronaći alternativu.
Najekonomičniji način
Trenutno se petina energije za grijanje finskih domova dobiva iz ugljena. Za sada je malo planova da se toplinska energija dobiva iz plinskih toplana, a obnovljivi izvori poput sunčeve i geotermalne energije još nisu dovoljno komercijalno isplativi. Stoga bi korištenje biomase, poput drvne sječke i briketa, za tamošnje energetske stručnjake mogao biti najekonomičniji način da zemlja zadovolji buduće energetske potrebe.
udjela u energetskom miksu imat će biomasa do 2030.
Procjene koje je Reutersu pokazala konzultantska kuća Poyry – savjetnik vlade u energetskim, industrijskim i infrastrukturnim pitanjima – govore da će Finska 2030. trebati biomase za proizvodnju 64 teravatsati (TWh). Trenutne potrebe kreću se oko 38 TWh. Međutim, prema procjenama Poyryja, domaća proizvodnja biomase povećat će se do 2030. samo za osam TWh. Rezultat toga će biti da će Finska morati uvoziti biomasu, smatra Poyry, kao i unaprijediti gospodarenje šumama te osigurati veću iskorištenost posječenih stabala.
Tamošnja najveća energetska lobistička skupina Energia također predviđa veliko povećanje korištenja biomase u narednim godinama. Njezine procjene govore da će udjel biomase u energetskom miksu kombiniranih elektrana-toplana skočiti sa sadašnjih 30 na 60 posto do 2030. godine. U zemlji radi sedam takvih elektrana koje koriste ugljen. "Pomalo je neugodna činjenica da će Finska provoditi energetsku politiku koja će nas učiniti neto uvoznikom biomase. Mi smo zemlja šuma", ističe Jukka Leskela, čelnik Energije.
Najpovoljnije je uvoziti
Šume prekrivaju tri četvrtine površine Finske, no glavnina stabala posječenih u okviru kvota za sječu rezervirana je za industriju papira po kojoj je Finska godinama čuvena. Stoga vlada nema mnogo prostora povećati količinu drveta koje bi se koristilo u proizvodnji energije.
"Problem je ograničiti korištenje domaćeg drveta. U pravilu se koristi u šumovitim područjima s malo stanovnika, ali sada govorimo o gradovima s malo šuma i mnogo stanovnika. Evidentno je da trebamo uvoz", kaže Riku Huttunen, čelnik odjela za energetiku u sklopu ministarstva gospodarstva i zapošljavanja. Kako dovoz biomase sa sjevera zemlje također nosi ograničenja, najpovoljnije rješenje je uvoz. Jukka Leskela ističe kako se biomasa jednostavno može uvoziti iz susjednih baltičkih država, uključujući i Rusiju odakle Finska već uvozi dio biomase.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu