Boris Vukušić, direktor tvrtke Bimex prom d.o.o., koja proizvodi male brodice u središtu Zagreba u Bednjanskoj ulici, jedan je od zagovornika osnivanja klastera o čemu se prvi put razgovaralo na Sajmu sporta i nautike u Zagrebu na sastanku Udruženja male brodogradnje HGK. Hoće li se i kada klaster osnovati na prvom skupu poduzetnika, vlasnika malih brodogradilišta kojih u udruzi već ima sedamdesetak, nije se naravno moglo utvrditi. Zdenka Mesić, načelnica Odjela za razvoj slobodnih zona, klastera i potporu izvozu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, pozvala je članice da što prije osnuju klaster jer mala brodogradnja dio je Vladine izvozne ofenzive pa će i Ministarstvo sufinancirati njegovo osnivanje. Ove godine Ministarstvo će za potporu klastera izdvojiti 5,5 milijuna kuna, i to za obje vrste, “vladine” i one koji su već osnovani na terenu i koje su organizirali sami gospodarski subjekti. U Vladinoj izvoznoj ofenzivi određeni su sektori u kojima će se uspostaviti klasteri kako bi poduzetnici što prije povećali konkurentnost i izvoz. To su uz klaster male brodogradnje još i klaser voda, tekstil i odjeća, drvo i namještaj, ITT sektor i marikultura hrvatske ribe. Ministarstvo će tijekom ožujka raspisati natječaj za potpore novim i već postojećim klasterima, koji će biti otvoren sve dok se sredstva ne raspodijele. Za uspostavu klastera davat će se do 400.000 kuna, a klasteri koji su operativni mogu dobiti za troškove 2,5 posto od svog ukupnog prihoda. Hrvatska mala brodogradnja, kaže Boris Vukušić, inače i potpredsjednik udruge, zapošljava već oko dvije tisuće ljudi koji ostvaruju oko pet stotina milijuna kuna ukupnog prihoda. Međutim, problem je što naši brodovi teško prodiru na strana tržišta. Vladina inicijativa je dobrodošla, no to su ipak, smatra Vukušić, mali brodograditelji koji se teško mogu brzo prilagoditi stranoj konkurenciji. Godinama se govori o osnivanju klastera, no ljudi se boje da će se izgubiti u velikoj konkurenciji, odnosno da će im netko oduzeti njihov dio kolača pa su nepovjerljivi. Edukacija je inače problem u maloj brodogradnji i nedostaje kadra za ovu industriju.

Vukušić tvrdi da u ovom trenutku profita u maloj brodogradnji nema. Sirovine za gradnju brodova su uglavnom sve iz uvoza što poskupljuje proizvod. Ipak drži da su najveći problemi u nedostatku novca, ali i prostora koji ne može biti manji od stotinjak četvornih metara. Bimex prom je kupio zemljište za gradnju proizvodnog prostora u Jastrebarskom jer je sada u iznajmljenoj hali u središtu grada. Tek za nekoliko godina može računati na profit, a do tada treba što jeftinije kredite. Inače, brodogradilište proizvodi glisere za obiteljsku rekreaciju i iznajmljivanje i kupci su, prema tumačenju Vukušića, prosječni hrvatski građani zato što su prosječne cijene broda od tri do pet i deset tisuća eura. Cijenu brodova uveliko određuju visoke trošarine i trebalo bi, kaže, promijeniti zakon na način da se trošarine primjenjuju samo na plovila koja su iz uvoza. Naši brodograditelji su diskriminirani već u startu jer moraju ishoditi dva certifikata, jedan da bi nastupili na hrvatskom tržištu i drugi za tržište EU. Malu brodogradnju valja dići na višu razinu kako bi bila konkurentna. Na svjetskim tržištima dominiraju velike korporacije koje imaju tradiciju i kapital kojim Bimex prom, primjerice, s petnaestogodišnjim iskustvom ne može konkurirati. No kada bi se udružilo samo desetak proizvođača, mogli bi proizvoditi između 40 i 50 modela brodova.

Dileme zbog klastera

Za osnivanje klastera dovoljna su već tri poslovna subjekta kojima je cilj zajednička suradnja u proizvodnom lancu, proizvodu ili izlasku na tržište. Najteži put je dogovor potencijalnih članica o osnivanju i o tomu koji će izabrati pravni oblik suradnje. Najbolje je po mnogima osnovati trgovačko društvo jer tada su jasna pravila raspodjele dobiti, ali može se registrirati i obrt ili gospodarsko-interesno udruženje. Za uspješan rad najvažniji su povjerenje među članicama i dobar klaster menadžer. Najviše osnovanih klastera na terenu imaju Varaždinska i Međimurska županija, a potom slijedi Zagreb. Ukupno ima 20 klastera s 398 gospodarskih subjekata i 25.000 zaposlenih. Najbolji su se pokazali, prema mišljenju Ministarstva, drvni klaster sjevernozapadne Hrvatske i grupa Gastro. U Sisku je prošle jeseni osnovan Hrvatski klaster brodogradnje u sastavu kojeg je 20 tvrtki iz ove županije, no njihov cilj je remont i kontrola što većeg broja riječnih brodica. Na suhom navozu u Galdovu sada se godišnje obave remonti samo desetak brodova, a cilj klastera je da ih bude pedesetak.