Na kraju siječnja hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 39,6 milijardi eura, što je 1,5 posto ili oko 585 milijuna eura manje nego godinu prije, čime je nastavljen trend razduživanja koji traje od kraja 2015. godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

U odnosu na kraj 2018. godine, u siječnju je vanjski dug porastao za 2,1 posto ili 800 milijuna eura, no na godišnjoj je razini dug smanjen. "Padu bruto inozemnog duga na godišnjoj razini doprinijele su sve kategorije izuzev središnje banke i drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) gdje je zabilježen rast za 20,4, odnosno 7,6 posto", navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodna banke (HNB).

U siječnju je, u odnosu na isti lanjski mjesec, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora smanjen za 2,6 posto, na 13,1 milijardu eura. Bruto inozemni dug opće države iznosio je 13,7 milijardi eura, što je tri posto manje na godišnjoj razini. Zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima i daljnjem razduživanju svih ključnih sektora, analitičari u ovoj godini očekuju nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u. Udio tog duga u BDP-u iznosio je na kraju prošle godine 75,1 posto, što je za sedam postotnih bodova manje nego krajem 2017.

"Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.

Analitičari te banke ističu da će nastavak ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) zadržavati troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. "U prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatskoj vraćen investicijski rejting. S druge strane, u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, to će sigurno dovesti do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje", zaključuju analitičari RBA.