Protekli vikend održan je 22. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam, najveći poljoprivredni sajam u regiji kojega je, prigodno, otvorio ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić uz optimistične poruke o porastu domaće poljoprivredne proizvodnje.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u hrvatskoj raste. Točnije, 17 milijardi kuna utrošeno je za to u 2018. godini, 3,2 posto više nego u 2017., a 10 posto više nego 2014. godini. Obiđite na sajmu sve naše prodavače poljoprivredne opreme i probajte naći jednog čija prodaja nije porasla za dvocifren postotak u odnosu na prošlu godinu. Sve ono što radimo pokazuje rezultate, situacija u poljoprivredi nije nastala u zadnje dvije godine stoga se ne može promijeniti u godini ili dvije. Konačno imamo prve prave pozitivne pokazatelje; ulažemo u primarnu proizvodnju i podizanje konkurentnosti među našim proizvođačima, i to je stvar na kojoj moramo najviše raditi. Očekujem da ćemo u idućih nekoliko godina imati kontinuirano pozitivne rezultate – optimističan je bio Tolušić. 

Također, najavljuje, potpore za poljoprivrednike će biti na istoj ili većoj razini nego što su bile sad. Mišljenja je da je Europska unija sinkronizirana s našim potrebama, ali da se neke stvari mogu popraviti. To je, smatra, neka nova sloboda koju će imati u novom financijskom razdoblju gdje će države moći biti fleksibilnije u određivanju onoga što žele. Zajednička poljoprivredna politika omogućava svim poljoprivrednicima u svim državama članicama, normalan način rada, rekao je ministar te napomenuo kako je interes za poljoprivredne natječaje velik. 

"Imamo niz prijava na sve vrste natječaja, i za male poljoprivrednike i za mlade, ali i za mjeru 4.1.1. u sektoru stočarstva, gdje nam se javljaju dobrim dijelom i mali, a ima puno više prijava nego li novca, što znači da postoji puno veća želja i potreba za ulaganjem u taj sektor", kazao je Tolušić i iskoristio priliku kazati kako Vlada već sada financira 20 hladnjača na području čitave Hrvatske te naglasio i kako će se isplatiti 2,4 milijarde eura koliko su dobili u financijskoj omotnici do kraja iduće godine.  "Sve te brojke nisu pale s neba i mogu ih potvrditi svi prodavači poljoprivredne opreme. Naši poljoprivrednici koriste EU fondove i mogućnost nabave novih strojeva i opreme i to se osjeti", kazao je Tolušić. 

Veći sajamski prostor
Proljetni se sajam ove godine održao na najvećem prostoru do sada, čak 8 posto većem nego prošlih godina, a rezultat je to ulaganja osnivača sajma, Grad Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije. Sajam je obilježen rekordnim brojem izlagača, njih 500, na kojemu je osim domaćih izlagača bilo predstavnika 10 stranih zemalja. Svečanom otvorenju su, osim ministra Tolušića, nazočili i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac, Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, saborski zastupnici te brojni drugi uvaženi gosti. Prilika je ovo bila za sve poljoprivrednike i one koji su za nju zainteresirani da po povoljnim cijenama kupe sjemensku robu, zaštitna sredstva i poljoprivrednu mehanizaciju. Tijekom tri sajamska dana organizirani su stručni skupovi, a glavna tema je korištenje EU fondova. Četvrti put uz proljetni sajam održava se i sajam drvnog svijeta. 

"Vjerujem da će i ova sajamska manifestacija doprinijeti jačanju poljoprivrede i gospodarstva, kako naše županije tako i cjelokupne RH. Želja nam je da ovu sajamsku industriju, naš sajamski prostor nadopunimo i realizacijom novih projekata koji su već spremni. Izgradnja skladišta distributivnog centra s hladnjačama za čuvanje voća i povrća nadopunila bi misiju Bjelovarskog sajma tako da pomaže razvoju poljoprivrede i razvoju malih poljoprivrednih proizvođača. Nakon ovogodišnjeg Proljetnog sajma organiziramo i najveći 27. Jesenski međunarodni sajam", poručio je direktor Bjelovarskog sajma, Davorin Posavac.  

Dobar posao u Bjelovaru
Gradonačelnik Dario Hrebak kazao je da je ovogodišnji Sajam najbitniji do sad. Posljednje 22 godine su, smatra, značajne za Bjelovarsko-bilogorsku Županiju i Grad Bjelovar te ovogodišnji Sajam smatra puno bitnijim nego što je to bio slučaj prijašnjih godina.  "Naime, zadnjih 10 godina naša poljoprivreda slabi, u pola se je smanjila proizvodnja, ali u današnje vrijeme kada se gospodarstvo budi i kada se financije slažu, ovaj Sajam je bitan jer se velik dio ljudi u našoj županiji bavi upravo poljoprivredom. Europski fondovi su prilika i vjerujem da će naši poljoprivrednici iskoristiti te programe i upravo na ovom Sajmu možda sklopiti neka nova poznanstva, ali siguran sam da će sklopiti i mnoge poslove", kazao je Hrebak.

S njime se složio i bjelovarsko-bilogorski župan, suosnivač Bjelovarskog sajma naglasivši kako je riječ o županiji koja je vodeća u stočarstvu, proizvodnji mlijeka, proizvodnji gljiva, meda i mnogih drugih poljoprivrednih artikala, a ono što smatra ključnim je to da se na ovom Sajmu nalaze svi oni koji su zainteresirani za poljoprivredu.  "Očekujem da će se i na ovom Sajmu sklopiti niz poslova, a to pokazuje i interes. Međutim, ovo je Sajam koji naglašava razgovor; teme ovog Sajma su i Europski fondovi, mogućnost povlačenja europskih fondova u poljoprivredi jer je sada ključno, ne samo da zaustavimo pad, već da krenemo u povećanje proizvodnje – da se omogući da tako dođemo do boljitka", istaknuo je Bajs.  Među 500 izlagača iz čak 10 zemalja, našao se i Franc Kurger iz Slovenije koji je svoje proizvode došao prezentirati na Bjelovarski sajam drugi put. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Ovdje je odlična posjeta i jako nam se sviđa te uvijek odradimo dobar posao. Za sajam sam čuo preko medija i reklama, a nakon što smo prošle godine dobili mnoštvo novih kupaca, odlučili smo se doći i ove godine", kazao je Kurger. Zbog novih klijenata ove je godine prvi put došla i Nela Čirjak iz Zadra koja se bavi uzgojem maslina. Riječ je o ekološkom proizvođaču čije masline su zasađene na gotovo dva hektara zemlje, a na jednom hektaru posađene su i smokve te je u pripremi i sadnja badema.

"Došli smo prvenstveno zbog sajma EU fondova koji se održava u sklopu Proljetnog sajma, ali i ovaj je sajam nadaleko poznat kao uspješan pa nismo htjeli propustiti priliku da izložimo svoje proizvode, ali i da vidimo druge. Ovakvi i slični sajmovi uvelike pomažu malim OPG-ima, jer direktni kontakt je iznimno važan. Iako se odvija ovdje u kontinentalnom dijelu, veliki je interes i za kulturu poput maslina", objasnila je Nela Čirjak.  Jedna od najvećih atrakcija na sajmu svakako je hrvatska premijera kombajna vrijednog dva milijuna kuna, čija je snaga 395 konjskih snaga, povećan spremnik žita, novi sistem za povećanje protočne moći kombajna, novu komander šest kabinu te je sve digitalizirano. Kombajn je u potpunosti hrvatski proizvod te je kao takav i prvi put prezentiran.