Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je analiza Ministarstva oko Uljanika pri kraju, kako je u hrvatsku brodogradnju dosad ‘upumpano’ 35 milijardi kuna te da ne vidi kako opravdati dodatnih 7 do 10 milijardi kuna za Uljanik, a čini mu se i nemogućim da troškovi restrukturiranja i stečaja Uljanika budu isti.
"Nema nikakvih razmirica, radimo kao članovi Vlade svjesni određenih stvari i problema", rekao je Marić odgovarajući novinarske upite ima li razmirica između njega i ministra gospodarstva Darka Horvata oko Uljanika i rasprava o restrukturiranju ili stečaju pulskog brodogradilišta.
Marić je izjavio i kako je Ministarstvo financija pri kraju izrade analize oko Uljanika, da se dovršavaju zadnji detalji a nakon toga će ona biti predstavljena Vladi i vladajućoj koaliciji.
"Nema nikakvih razmirica, radimo kao članovi Vlade svjesni određenih stvari i problema", rekao je Marić odgovarajući novinarske upite ima li razmirica između njega i ministra gospodarstva Darka Horvata oko Uljanika i rasprava o restrukturiranju ili stečaju pulskog brodogradilišta.
Marić je izjavio i kako je Ministarstvo financija pri kraju izrade analize oko Uljanika, da se dovršavaju zadnji detalji a nakon toga će ona biti predstavljena Vladi i vladajućoj koaliciji.
"Bez obzira što se problematika Uljanika trenutno gleda binarno – stečaj ili restrukturiranje – na to pitanje nije tako jednostavno odgovoriti, odnosno cijela je situacija kompleksnija. U toj analizi ne gledamo samo na situaciju same Uljanik grupe iz perspektive jamstava, izdvojenih segmenata, već gledamo jedan sveobuhvatni prikaz, a to je uz ostalo i kolika je to uloga u samom proračunu, u gospodarstvu, industrijskoj proizvodnji i izvozu, odnosno kakva je globalna situacija i trendovi na samom tržištu", rekao je ministar financija odgovarajući na pitanja novinara na marginama svečanosti obilježavanja 25. obljetnice suradnje i partnerstva između Svjetske banke i Republike Hrvatske.
Marić je izvijestio i da je temeljem protestiranih jamstava za Uljanik s jučerašnjim danom plaćeno 3,1 milijardu kuna. No, dodaje kako s obzirom na izdana jamstva postoji mogućnost da se taj iznos dodatno poveća za 300 do 500 milijuna kuna.
Istodobno se nastoji spasiti bar dio danih jamstava, prije svega za jaružar koji se gradi. "Nešto će se morati uložiti da bi se spasio puno veći iznos jamstava", rekao je Marić, dodajući kako je trenutna izloženost države na tom brodu oko 130 milijuna eura odnosno nešto više od 900 milijuna kuna.
"Te brojke govorim da svi skupa budemo svjesni dubine problema, jer kada pribrojimo sve skupa što je do sada plaćeno za Uljanik grupu i kada pribrojite sve ono što smo platili do sada kao Republika Hrvatska cjelokupnoj brodogradnji – to je iznos od 35 milijardi kuna", istaknuo je ministar financija.
U isto vrijeme, dodaje, udio brodogradnje u industrijskoj proizvodnji je zadnje tri godine manji od 1,5 posto, u siječnju 0,8 posto.
Na pitanje je li kao ministar financija iz proračuna spreman dati i lipe više osim onoga što država mora, a s obzirom da bi ministar Horvat želio ići u restrukturiranje, Marić je odgovorio kako to "nije stvar jednog ili drugog ministra, već će Vlada donijeti odluku".
"Iz svih ovih brojki i svih ovih iznosa koje smo platili, naravno da se postavlja pitanje što dalje. Temeljem ovoga svega i svih analiza koje smo i napravili i koje ćemo interno raspraviti, zauzet ćemo jasan stav. Svaka opcija se treba razmotriti, međutim treba uzeti u obzir i koje su koristi i koji su troškovi. Danas sam govorio uglavnom o troškovima. Ako govorimo o 35 milijardi koliko se do sada upumpalo u hrvatsku brodogradnju, govorimo o nekakvih dodatnih sedam, osam ili 10 milijardi kuna, ja stvarno ne vidim na koji način i kako to ikome opravdati", rekao je Marić.
Ministar financija osvrnuo se i na informaciju da bi troškovi restrukturiranja, a riječ je o milijardama kuna, bili jednaki trošku stečaja. "Iskreno, ne vidim na koji način je to moguće. No, ponavljam još jedanput, sve ćemo mi to između ostalog prezentirati na Vladi", poručio je Marić.
Na pitanje novinara je li tu ukalkuliran i rizik i da restrukturiranje ne uspije, Marić je rekao kako se postavlja pitanje što nakon cijele priče, jer ovo nije prvi put da se susrećemo s problematikom brodogradnje, toga je bilo i u proteklih 20 i nešto godina, kao i prilikom ulaska u EU.
Na primjedbu novinara kako ministar Horvat kaže da je razlika između troškova restrukturiranja i stečaja mala, oko sto milijuna, ministar financija kaže da ne komentira tuđe računice, već može govoriti samo o onima Ministarstva financija. "Mi ćemo završiti te naše izračune, koji su praktički gotovi i predstoji im par sitnih dorada. U svakom slučaju, kada bude vrijeme, mi ćemo to prezentirati", ponovio je.
Upitan kada će se znati odluka, Marić je odgovorio da nije do njega da to kaže, ali ako će u idućim danima sigurno biti više informacija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Gospodo manite se corava posla. Sad je gotovo. Napravite analizu kako da se sa sto manjim troskovima stecaj privede kraju.
Zaposlenicima omogucite prekvalifikaciju u nesto gdje ce mozda moci naci posao.
DORH neka istrazi gdje su novci i jel bilo kriminalnih radnji te ako je nek se procesuriaju krivci.
7 do 10 milijardi ulozite u obnovljive izvore energije i dovedite autoindustriju kojoj cete tu istu energiju prodavat a koja ce neposredno vratit dio para koje smo izgubili na brodogradnji. Eto ga.
Sve je to stvar perspektive i gledanja. I rescue aid od 96 milijuna eura na prvu izgleda samo kao vrlo skupo fasadiranje zgrade koja je spremna za rušenje, ali je tim novcem i dovršen brod čije bi jamstvo u protivnom još malo jače poharalo proračun.
Da se krenulo u restrukturiranje prije godinu dana bili bi izgrađeni i ostali brodovi i ne bi bila aktivirana jamstva niti bi imali razloga pričati o ovakvim brojkama.
Odgovornost za minus koji je tad bio u poslovanju je na upravi, a odgovornost za brojke kojima se danas kuglaju Debeljak, Horvat i društvo je ipak malo šira.
Jedno je kad netko ignorira gangrenu na prstu pa zbog nemara ostane bez ruke, a drugo kad mu to dogodi nakon što je zbog inficiranog prsta zatražio pomoć liječnika
Sve će to narod pozlatiti.
Reklo bi se da imaju termite, ali oni ne jedu čelični lim…
Bolje bi bilo da smo sve te brodove ugovorili u Južnoj Koreji, koliko košta da košta, a plaće našim radnicima dali kao da rade. Samo, tu ne bi bilo kolateralnih troškova za politiku i menadžment.
30 milijardi… koliko je to bolnica, opreme, koliko bi bile jace ostaje HR firme da su bili manji parafiskalni nameti za toliko?
Svi pricaju da istrazuju koliki su minusi… ali nitko da ispituje tko je odgovoran, imenom i prezimenom da je stvorio sve te minuse i zasto… ili je to sve po duhu svetom, pojeo vuk magare
Uključite se u raspravu