Kreditna zaduženost sektora poduzeća u domaćim bankama na kraju prošle godine bila je nešto iznad 81 milijardu kuna, a udio tzv. loših kredita (NPL), raspoređenih u rizične skupine B i C, ponovno je blago smanjen.

Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, koja te podatke objavljuje kvartalno, svaka je peta kuna (ili 20,4%) kredita tzv. nefinancijskim poduzećima u zadnjem lanjskom kvartalu bila klasificirana u B i C skupinu, dok je godinu prije njihov udjel bio 22,2 posto. Silazni trend NPL-ova traje neprekidno već 13 kvartala, od sredine 2015., kad je njihov udjel bio na vrhuncu, sa zabilježenih 35,5 posto.

Ipak, za razliku od sektora kućanstava koji se lanjskim padom udjela NPL-ova sa prosječnih 8 na 6,5 posto približio razinama s početka krize, u korporativnom portfelju on je i dalje osjetno viši nego prije desetak godina.

To svakako vrijedi za građevinarstvo, sektor koji prednjači udjelom loših kredita i nakon lanjskoga smanjenja za više od 10 postotnih bodova, 55,4 na 44,5%. I ukupni krediti 'građevinarima', koji su prije samo pet godina premašivali 15 mlrd. kuna, lani su dodatno pali, sa 7,7 na 6,6 milijardi.

Udjel NPL-ova lani je osjetno pao i u djelatnostima trgovine (s 22,1 na 16,5%), turizma (s 13 na 8,9%), poslovanja nekretninama (s 26 na 20%) te informacija i komunikacija (sa 19,3 na 16,5%). Istodobno, prerađivačka industrija, na koju otpada gotovo 19 milijardi kuna ili blizu četvrtina ukupnih kredita banaka sektoru poduzeća, nije pratila trend smanjenja udjela loših kredita; sa 19 povećao se na 19,5 posto.

Povećanje NPL-ova pak bilježi i poljoprivreda; na kreditnom portfelju od oko 5,2 mlrd. udio loših porastao je s 11,4 na 15,4 posto.