Iako situacija u Hrvatskoj nije baš tako dramatična kako se koji put prikazuje, neki od najvažnijih kriterija ocjene kvalitete sustava zdravstvene skrbi pokazuju vidljiva odstupanja u odnosu na starije članice Europske unije. No kad su u pitanju zemlje koje su Uniji pristupile u posljednjem krugu proširenja, može se kazati da dijelimo sličnu sudbinu, a u nekim stvarima Hrvatska je čak i naprednija. Statistički ured Europske zajednice Eurostat objavio je svoj redoviti godišnjak koji sadrži najnovije podatke o ključnim pokazateljima u državama članicama i državama kandidatkinjama. U poglavlju o zdravstvu obrađeni su, između ostalog, podaci o uzrocima smrtnosti, broju bolničkih postelja, broju liječnika te izdvajanju pojedinih zemalja za zdravstvenu zaštitu svojih stanovnika. Objavljeni podaci svakako imaju veće značenje od pukih statističkih brojki i predstavljaju dobru osnovu za ocjenu kvalitete sustava, a činjenica da se odnose na stanje od prije dvije, odnosno tri godine, ne ruši njihovu vrijednost jer je riječ o sustavu u kojem se promjene odvijaju vrlo sporo.

Ljestvica trideset zemalja
Od ukupno tridesetak promatranih zemalja u Eurostatovu ljetopisu Hrvatska se našla na šestom mjestu po broju umrlih od karcinoma, s 213 slučajeva na sto tisuća stanovnika, a stopa smrtnosti od srčanih oboljenja triput je veća nego u Španjolskoj i Francuskoj. U Hrvatskoj je 2002. godine od srca umrlo 159 ljudi na sto tisuća, no i dvostruko više bilo ih je u Litvi i Estoniji, a veću stopu imale su još i Letonija (Latvija), Mađarska i Slovačka. Najporazniji je podatak o broju smrtnih slučajeva kao posljedica kroničnih oboljenja jetre i tu smo apsolutni prvaci. U Nizozemskoj je od jetre prije tri godine umrlo oko četvero ljudi na sto tisuća, a kod nas su bolesti jetre ubile čak 26 osoba na sto tisuća. Utješno je međutim da smo pri dnu ljestvice kad je u pitanju smrtnost kao posljedica bolesti živčanog sustava. Iako je stopa izdvajanja za zdravstvo u postocima u RH gotovo jednaka prosjeku Europske unije (7,5 posto BDP-a, odnosno 7,6 posto BDP-a), kad je u pitanju nominalna vrijednost, dakako, razlika je pozamašna. Kako bilo da bilo, prema stopi izdvajanja BDP-a Hrvatska je pri vrhu ljestvice, manje od nas izdvajaju Cipar, Letonija i Poljska, iznad osam posto BDP-a za zdravstvo izdvajaju Island, Njemačka, Nizozemska i Švedska, a Norveška čak 9,4 posto. Najveće povećanje ulaganja u zdravstvo u posljednjih desetak godina ostvarile su Belgija, Grčka, Italija, Švedska i Velika Britanija. I prema broju liječnika Hrvatska je ispod prosjeka EU, a po broju bolničkih kreveta zaostajemo desetak posto. Valja napomenuti da broj bolničkih kreveta ne mora značiti i kvalitetu usluge jer je tendencija njihovo smanjenje kao posljedica efikasnije organizacije dnevnih bolnica ili osnivanjem socijalnomedicinskih ustanova tipa palijativnih bolnica i hospicija, odnosno organizacijom kućnog liječenja i kućne njege, čime se smanjuju visoki troškovi bolničkog liječenja. EU je u desetak godina smanjio broj svojih kreveta za desetak posto.

Viša smrtnost dojenčadi
Dojenačka smrtnost također je jedan od pokazatelja kvalitete sustava i o tome još nismo dosegli željenu stopu. Na tisuću živorođene djece u Hrvatskoj je u 2004. godini umrlo 6,1 dijete, prosjek EU-25 je 4,6 posto, a najporazniji podaci dolaze iz Bugarske (11,6), Rumunjske (16,8) i Turske u kojoj na tisuću umre čak 21,5 dojenčadi.