Višemjesečni niz pada industrijske proizvodnje u međugodišnjim usporedbama u prosincu se samo dodatno pogoršao. Obujam prosinačke proizvodnje u odnosu na isti mjesec prethodne godine oslabio je čak 6,6 posto, najviše još od rujna 2012. Time je ujedno i na razini cijele godine prekinut 4-godišnji niz rasta proizvodnje; s prosinačkim podacima “minus” 2018. produbio se na jedan posto.

Prema glavnim industrijskim granama (GIG), u prosincu je samo kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen blagi rast na godišnjoj razini (1,9%), dok je npr. obujam proizvodnje kapitalnih proizvoda potonuo 17,6 posto, energije 8,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,7 posto. Osim dubioza u brodogradnji koje su pridonijele poniranju proizvodnje kapitalnih dobara (padom od 12% u prosincu i 37,3% na razini cijele godine) te npr. utjecaja toplog prosinca na pad proizvodnje električne energije, u nekim djelatnostima pad je i znakovitiji.

Utjecaj Agrokora

Tako, primjerice, usporedno sa solidnim rastom potrošnje građana i prošlomjesečnim vijestima o rekordnoj blagdanskoj potrošnji, prehrambena proizvodnja već nekoliko mjeseci bilježi pad. To podupire teze da se pojačana potrošnja uvelike alimentira iz uvoza, no pad obujma prehrambene proizvodnje znakovit je i s aspekta činjenice da nemali dio te industrije čine proizvodne sastavnice Agrokora, za koje u izvanrednoj upravi obično ističu poboljšanja. Kako bilo, u prosincu je kod prehrambenih proizvoda zabilježen godišnji pad od 7,6 posto, u studenome 9,9, listopadu 8,7, rujnu 5,5 posto… Na razini cijele 2018., doduše, pad je u toj kategoriji ispao znatno manji, ali je ipak “minus” (1,1 posto). Manje od trećine djelatnosti u 12. mjesecu ostvarilo je kakav-takav godišnji rast. Rastom, i to dvoznamenkastim, odskočili su tek farmaceutika (16,3%) koja je i na razini cijele godine rasla solidnih +9,3%, te proizvodnja kože i srodnih proizvoda (15,2%) i pića (10,9%) koje su 2018. zaključile s nevelikih +2,5%. Nažalost, znatno je više djelatnosti u odnosu na prosinac 2017. zabilježilo dvoznamenkast pad. U Rudarstvu i vađenju on je bio nepunih 11%, a u više je grana prerađivačke industrije (s padom od 6,5%) smanjenje volumena bilo i znatno izraženije. Negativnim su se utjecajem s obzirom na stopu pada i udio u strukturi proizvodnje istaknuli gotovih metalni proizvodi (-21,6%), a proizvodnja električne opreme pala je 30,1 posto.

Za 9,5% ispod 2008.

Analitičari HGK ističu kako je već šest uzastopnih mjeseci silaznog trenda “dio dužeg diskontinuiranog negativnoga trenda koji traje od studenoga 2017.” na koji je dijelom utjecalo ovogodišnje smanjenje dinamike rasta robnoga izvoza te još uvijek niska razina 
domaće potražnje (posebice po osnovi investicija). Sve u svemu, dok je većina usporedivih zemalja EU lani povećala proizvodnju, naša industrija je zaustavila približavanje pretkriznim razinama. U odnosu na 2008. još je za 9,5% manja, pa ostaje vjerovati prognozama da ove godine opet slijedi blagi rast i smanjivanje zaostatka.