Hrvatska narodna banka (HNB) predviđa domaćem gospodarstvu rast od 2,7 posto u idućoj godini, jednak tempo kao i ove, ali s bitnom razlikom da u 2019. prevladavaju negativni rizici, ponajviše  trgovinske tenzije u svijetu i problemi u Italiji, rekao je guverner Boris Vujčić na tradicionalnom predblagdanskom druženju s novinarima.  Pritom će glavni doprinos dolaziti od osobne potrošnje koja će s ovogodišnjih 3,2 posto trebala ubrzati na 3,5 posto. Neizvjesne ostaju investicije, jedan od elemenata rasta, koji je i u nekoliko ranijih godina podbacio u odnosu na projekcije, pogotovo po pitanju državnih ulaganja. 

Optimisti oko investicija
Unatoč tome, u središnjoj banci ostaju optimisti očekujući da će investicije intenzivirati, s ovogodišnjih 3,7 na čak 6 posto. Ključni razlog za optimizam vide u zamahu investicija opće države zahvaljujući efikasnijem korištenju EU novca. Paralelno s time stiže i upozorenje: raščlanjujući BDP  vidljivo je da se u njemu smanjuje doprinos izvoza, a raste osobne potrošnje, što u konačnici smanjuje održivost dugoročne putanje rasta. Tako se priča o rastu ponovno svodi na famozne reforme (odnosno njihov izostanak) kako bi se privukla domaća i strana ulaganja.

Gotovinski krediti u fokusu 
Središnja banka očekuje i nastavak pada inozemne zaduženosti na oko 70 posto BDP-a u 2019. "To je vrlo dobar trend i značajno može utjecati na rejting zemlje", ustvrdio je guverner. Proračunski deficit pak, ove će godine biti oko nule, a iduće biti značajan suficit. "Ove godine bi ga isto imali da nije bilo Uljanika koji će ga de facto anulirati", upozorava guverner. Inače, visina javnog duga, iako iznad maastriških 60 posto ima rapidni silazni trend, što je ključno za uvođenje eura.

A o tome razgovori počinju vrlo brzo budući da će Hrvatska vrlo brzo, već u prvom ili drugom kvartalu poslati pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam, poznatije kao čekaonica za euro. Na pitanje novinara jesu li gotovinski krediti, koji su posljednjih mjeseci zabilježili snažan uzlet, novi  slučaj "švicarci", Vujčić odgovara negativno.

"Sasvim sigurno to nisu novi "švicarci", no upozorili smo da pozorno pratimo dinamiku rasta gotovinskih kredita koji imaju najbrži rast i koji su neosigurani, daju se na duga razdoblja do 10 godina i u relativno visokim iznosima. Zbog financijske tehnologije uvjeti odobravanja su laki, a ti plasmani vrlo dostupni, što u budućnosti može stvoriti rizike. Oni za sada nisu sistemski rizik za bankovni sustav, no pozorno ćemo ih motriti u 2019., to nam je fokus  , pa ako je potrebno i reagirati", poručio je guverner. U 2019. stopa nezaposlenosti dosegnut će rekordno nisku razinu od 7,2 posto, dok će broj zaposlenih ove godine porasti 2,4 posto, a u idućoj se 1,8 posto. Inflacija će usporiti s ovogodišnjih 1,5 na 0,9 posto u 2019.