Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 96,51 bod, a u jednom je trenutku skočio i na 97,07 bodova, najvišu razinu od lipnja 2017. godine.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku ojačala 0,15 posto, pa je cijena eura pala na 1,1385 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skočio 1,2 posto, na 113,20 jena.

Na valutna tržišta utjecao je prošloga tjedna oporavak svjetskih tržišta dionica, nakon oštrog pada u listopadu, jer je sklonost ulagača prema riziku ponešto porasla, pa su na vrijednosti izgubile valute koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Dolar jača sedam mjeseci zaredom zahvaljujući dvama moćnim čimbenicima, a to su zazor od rizika na tržištima u nastajanju i sve izraženija razlika u snazi američkog gospodarstva u odnosu na njegove globalne konkurente, ponajprije Europu. Ti su razlozi investitore primorali na kupnju dolara.

Euro je pored toga pogođen političkim neizvjesnostima u Njemačkoj nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel najavila da će odstupiti 2021. godine. Dodatne mu pritiske izaziva spor između Rima i Bruxellesa zbog talijanskog proračuna, kojim se krše fiskalna pravila u Europskoj uniji.

Smirivanju napetosti na tržištima pridonijela je, pak, poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa nakon telefonskog razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom da trgovinski razgovori "lijepo napreduju".

Trump je najavio da će se s kineskim kolegom sastati na summitu G20 najrazvijenijih zemalja svijeta u Argentini krajem studenoga.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Potvrda je stigla i iz Pekinga gdje je kineski predsjednik izrazio nadu da će dvije zemlje ostvariti stabilan i zdrav odnos.

Premda je Larry Kudlow, ekonomski savjetnik u Bijeloj kući, manje optimističan od Trumpa po pitanju dogovora s Kinom, ipak su ponešto splasnula strahovanja od eskalacije trgovinskog sukoba između dva najveća svjetska gospodarstva, koja si već mjesecima međusobno nameću uvozne carine.

Pozitivno je na dolar utjecalo i izvješće o zapošljavanju u SAD-u, prema kojemu je u listopadu otvoreno 250.000 novih radnih mjesta, dvostruko više nego u prethodnom mjesecu i znatno više nego što su analitičari očekivali.

Pritom se stopa nezaposlenosti zadržala na 3,7 posto, najnižim razinama u gotovo pola stoljeća, što pokazuje da je američko tržište rada snažno i da gospodarstvo stabilno raste.

Uz to, objavljen je podatak o rastu prosječne plaće po satu za 0,2 posto na mjesečnoj razini, odnosno 3,1 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast u posljednjih devet i pol godina.

To pokazuje da inflacija jača, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja kamata. Sada je, kažu analitičari, gotovo sigurno da će Fed u prosincu podići ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, već četvrti put ove godine.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.