Istarska Stancija Buršić i pršutana Kod Milana primjer su obiteljskog poslovanja koji uspješno raste i širi se već godinama. Priča koja je počela s proizvodnjom mesnih prerađevina i uzgajanja svinja za te potrebe prerasla je u Stanciju i pršutarnu koju posjećuju gosti iz cijelog svijeta.  U ovom obiteljskom biznisu su Darinka Buršić, njen suprug Milan koji vodi računa o pršutarni i proizvodnji te kćeri koje nastavljaju obiteljsku tradiciju.

Stancija u Vodnjanu postoji već 10 godina, a iz godine u godinu kako raste interes za njihovim proizvodima i uslugama, tako šire prostor i kontinuirano ulažu. Osim autohtone istarske hrane koju nude u Stanciji Buršić, u pršutarni Kod Milana zadnje četiri godine rade i degustacije mesnih delicija u kušaoni. "Počeli smo s pršutanom i to je bila ideja mog supruga koji je mesar po struci. Kad smo počeli na mjestu gdje je današnja Stancija bila je štala i u njoj čak 40 krmača", prisjeća se Darinka Buršić koja je prve poduzetničke korake napravila sa suprugom. 

Autohtoni proizvodi 
Danas ipak ne uzgajaju svinje, već rade s kooperantima, a glavna misija Milana Buršića je zaštita i popularizacija domaćih, autohtonih proizvoda. Stoga ne čudi stoga da je istarski pršut i zaštićen upravo zahvaljujući Milanu Buršiću koji je ujedno i predsjednik Udruge istarskih pršutara. Idući im je cilj, kaže Darinka Buršić, zaštita kompletne svinje – točnije od pancete, ombola do kobasica i pršuta. 

Proizvodi pršutarne Buršić se vakuumiraju radi trajnosti, a pršuti se suše isključivo na zraku i kako u šali kaže Buršić cijela obitelj 'moli Boga za što više bure'. Čitava proizvodnja mesnih prerađevina je obiteljski posao – od sušenja, ručnog rezanja i vakuumiranja te kasnije plasmana proizvoda na tržište i kroz restoransku ponudu Stancije Buršić. Surađuju s istarskim proizvođačima, točnije imaju četiri kooperanta u krugu te veliku kompaniju bez čije podrške je danas gotovo nemoguće poslovati. 

"S PIK Vrbovcem već godinama imamo suradnju, a kako bi pršuti bili zadovoljavajući svinje moraju imati barem 150 kilograma. Osim toga, započelo smo pregovore s proizvođačima iz Otoka nedaleko od Vinkovaca kako bismo aktivirali male poduzetnike i proizvođače iz Slavonije", objašnjava Buršić. Godišnje proizvedu oko 4000 pršuta, a  nude i ostale mesne prerađevine – od kobasica i ombola do pancete. Svoje proizvode prodaju na gotovo svakom gastro sajmu u Hrvatskoj i regiji jer su spoznali da ako želite uspjeh na tržištu, morate stalno biti prisutni, stvarati mrežu kontakata i širiti bazu potencijalnih novih potrošača.  

Autobusi puni turista
Buršić napominje kako bez podrške obitelji ovaj biznis ne bi bio moguć, a za uspješan razvoj poslovanja i put od pršutarne do stancije zaslužna je isključivo upornost.  Osim toga, danas ovaj biznis više nije samo obiteljski te uz obitelj imaju i pet stalnih zaposlenika, a taj broj raste i po potrebi u turističkoj sezoni. Mikela Buršić koja je uz roditelje nastavlja ovaj obiteljski biznis naglašava kako njihovu stanciju posjećuju autobusi turista, a agencije s kojima surađuju im dovode goste i u periodima izvan turističke sezone. 

"Otprilike imamo oko 3000 ljudi godišnje koji dolaze preko agencija, plus oni koji dođu samostalno u obilazak, na degustaciju u pršutarnu ili na obrok u našu stanciju. Od stranaca su to najčešće Talijani, Austrijanci i Nijemci, a u posljednje vrijeme je se više i Francuza i Šveđana", kaže Buršić. U ovom poslu nema stajanja, barem tako tvrdi Buršić koja napominje kako su 'u pogonu' od travnja. Sve što zarade, ulažu u daljnju proizvodnju i širenje biznisa, a planova im ne nedostaje.  "U iduće dvije godine planiramo dići još dva kata pršutarne", otkrila nam je za kraj Mikela Buršić.

Poduzetničko povezivanje

Sve delicije u jednoj košari
Buršići kažu da je ključ uspjeha njihovog biznisa je i u poduzetničkom povezivanju. Baš zato su se istarske poduzetnice udružile i odlučile komplementarne proizvode spojiti u jednu košaricu i zajedno je plasirati na tržište. Tako je u slanoj košarici, uz pršut i istarske kobasice Buršić, vino, ulje s tartufima i sir -sve od istarskih poduzetnica. "Međusobno si pomažemo, kupujemo jedna od druge, šaljemo si goste i zapravo zajedno radimo na biznis priči svake od nas. Primjerice, češnjak za kobasice kupujem od kolegice Loredane Krbavčić iz Buzeta, a koncept plasiranja proizvode u košarice smo osmislile kako bi prodale što više robe", poručuje Buršić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost