Novi set mjera u okviru porezne politike negativno će utjecati na porezne prihode, ali ti zahvati podržavaju daljnji gospodarski rast.

Guverner Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije iznio procjenu da izravan negativni fiskalni učinak predloženih poreznih izmjena iznosi 2,7 mlrd. kuna ili oko 0,7 posto BDP-a u 2019. te 1,6 mlrd. kuna ili oko 0,4% BDP-a u 2020. godini, a blagi je povoljan učinak poreznog rasterećenja na gospodarski rast ponajprije u vidu smanjenja stope PDV-a i socijalnih doprinosa.

U HNB-u procjenjuju i da bi porezna reforma mogla pridonijeti usporavanju inflacije s projiciranih 1,6 posto u ovoj godini na jedan posto u idućoj. Dok smanjenje stope PDV-a utječe na povećanje raspoloživog dohotka (zbog nižih cijena) odnosno na rast osobne potrošnje, u HNB-u napominju i kako smanjenje doprinosa djeluje na sporiji rast jediničnih troškova rada te povećane investicije.

Hoće li se to na kraju pokazati na ubrzanju rasta investicija, ostaje vidjeti, ali već godinama se događa da se u odnosu na projekcije rasta glavnih sastavnica BDP-a upravo kod dinamike oporavka investicija projekcije pokazuju preoptimističnima, uglavnom odražavajući podbačaj planova korištenja sredstava fondova EU. Vlada je, uostalom, i ove godine naniže korigirala prvotno očekivanu stopu rasta investicija u fiksni kapital.

Kako bilo, prema recentnim podacima HNB-a o ukupnim plasmanima sektoru nefinancijskih poduzeća, na godišnjoj razini u kolovozu bilježi rast po stopi od 2,6 posto. To su podaci koji se temelje na transakcijama (isključuju utjecaj tečaja, reklasifikacija i otpisa plasmana), a ne tek ukupnom stanju kredita i drugih plasmana poduzećima, gdje se zbog velikih razmjera prodaja nenaplativih plasmana u međugodišnjim usporedbama već duže vrijeme bilježi pad.

  Ipak, analitičari RBA ističu kako krediti za investicije pritom u kolovozu bilježe i mjesečni i godišnji rast (0,8 i 1,0 posto), na 31,5 milijardi kuna na kraju mjeseca.