Iako s priličnim kašnjenjem, u Vladi polako zaokružuju infrastrukturu za provedbu projekata izgradnje javnih sadržaja po modelu javno-privatnog partnerstva bez koje jedinice lokalne uprave nemaju mogućnosti legalno ugovoriti gradnju svojih kapitalnih projekata sa privatnim partnerima. Vlada je naime, prošlog tjedna na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela uredbu kojom propisuje koje uvjete određeni grad općina ili županija moraju ispuniti da bi dobili suglasnost za ulazak u ugovorni oblik JPP-a po modelu privatne financijske inicijative, odnosno načinu suradnje koji podrazumijeva da privatni partner naplaćuje korištenje usluge objekta kojeg je gradio od javnog sektora, a ne od krajnjeg korisnika građevine. Kao glavni kriterij po kojem će se Ministarstvo financija rukovoditi pri davanju suglasnosti za taj oblik partnerstva, a koji je jedinicama lokalne uprave najatraktivniji, je taj da ukupan godišnji iznos svih naknada koje jedinice lokalne uprave ili trgovačka društva u njezinom vlasništvu plaćaju na ime svih obveza iz ugovora o javno privatnom partnerstvu ne smije prelaziti 35 posto ostvarenog proračunskog prihoda u prošloj godini. Kada bi se gradovi i županije odlučile ući u investicije s privatnim partnerima u maksimalnom obimu koje im zakon dopušta mogle bi u ovoj godini ugovoriti obveze koje bi iznosile čak 4,6 milijardi kuna. Toliko je naime, po gruboj računici Ministarstva financija formalni limit za obveze u koje se može ući ugovaranjem gradnje za javne najmene sa privatnim partnerima jer je to 35 posto od iznosa prihoda koje je u prošloj godini ukupno ostvarilo 570 gradova i županija.

U stvarnosti on je nešto manji jer se ukupno razmatrani prihodi moraju umanjiti za iznos kapitalnih jednokratnih prihoda ostvarile. Koliki je, pak, stvarni interes gradova za projekte javno privatnog partnerstva zasad je još uvijek teško procjenjivati. Institucija koja bi trebala imati skupnu sliku o ambicijama gradonačelnika i župana još uvijek nije zaživjela. Naime, u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja koja bi do formiranja samostalne agencije za JPP trebala nadzirati projekte, još uvijek nisu dovršili formiranje odjela za JPP. Kašnjenje se objašnjava nedostatkom i teškim pronalaskom dovoljno stručnih kadrova kako za voditelja odjela tako i za suradnike. Svojedobno je kao ozbiljan kandidat za tu funkciju figurirao voditelj odjela za JPP u Hrvatskom institutu za mostove i konstrukcije Saša Marenjak, koji je bio i konzultant Vlade u izradi Smjernica za uugovorne modele JPP, no on je ipak odlučio ostati u matičnoj instituciji koja je angažirana kao konzultant za provođenje projekata JPP-a u Zagrebu, Splitu, Varaždinu, Koprivnici i Opatiji. Očekuje se da će se posao oko formiranja tog Odjela ipak obaviti u ožujku jer Ministarstvo financija, prema uredbi koju je Vlada usvojila, ne može dati suglasnost za ugovaranje projekata JPP-a bez predhodnog pozitivnog mišljenja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Osim takvog pozitivnog mišljenja Agencije za suglasnost Ministarstva financija bit će nužno osigurati i financijski plan programa koji uključuje jasno vidljive izvore za financiranje rashoda projekta.