Trgovina na malo u Hrvatskoj već 46 mjeseci uzastopno bilježi rast prometa na godišnjoj razini. Tako je i 2017. ponovno obilježio i rast prihoda trgovaca, s tim da je u proteklih godinu i pol na konkurentsku utakmicu među najvećim trgovačkim lancima nemalo utjecalo restrukturiranje Agrokora, odnosno Konzuma kao njegove sastavnice i tržišnog lidera u retail biznisu.

Međutim, kako je akutna faza krize tog koncerna prije nekih godinu dana ipak prošla, ove godine do izražaja više dolaze neke druge aktualnosti. Jedno od trendnih obilježja svakako je i pitanje radne snage i cijene rada.  Zbog odnosa ponude i potražnje trgovina je jedna od djelatnosti u kojima se u novije vrijeme bilježe iznadprosječna povećanja plaća. Primjerice, podaci za svibanj sugeriraju da su neto plaće zaposlenih u pravnim osobama u prosjeku više za nešto više od pet posto u odnosu na isti mjesec lani, dok su u djelatnosti trgovine one povećane za gotovo 7,5 posto.

Bolje plaće i uvjeti rada
Učestaliji su i napisi o tome kako u borbi za zadržavanje radnika poslodavci posežu za dizanjem plaća i općenito poticajnijim uvjetima rada. Ljeto i vrijeme glavne turističke sezone u tom su smislu posebna priča. Zbog svega ne čudi što je na naše upite o glavnim obilježjima poslovanja u prošloj i ovoj godini više velikih trgovačkih kuća apostrofiralo upravo aspekt zaposlenika. Tako, primjerice, u Kauflandu kažu kako su zadovoljni rezultatima poslovanja, a to je, ističu, prije svega zasluga zasposlenika.  “Iz perspektive poslodavca jako smo ponosni na njih. Stoga smo prošle godine, primjerice, svim našim zaposlenicima isplatili jednokratnu novčanu nagradu, povećali plaće većine zaposlenika na nerukovodećim pozicijama te povisili božićnicu”.

Fokus na brigu za zaposlenike naglašavaju i u splitskom Tommyju, lancu s više od 200 prodajnih mjesta u četiri prodajna formata, koji zapošljava više od 3700 ljudi. Ta je splitska tvrtka poduzetnika Tomislava Mamića ujedno i najveći poslodavac u Dalmaciji, a kao jednu od najvažnijih odrednica poslovne politike u proteklih godinu dana ističu “ulaganje u ljudske resurse putem poboljšanja radnih uvjeta zaposlenika, prije svega kroz povećanje redovnih plaća kao i stimulativnih dodataka”.

Kutinska Lonia u novije je vrijeme bila posvećena akvizicijama, ali i u tom lancu s više od 200 prodajnih mjesta apostrofiraju aspekt ljudskih resursa. I to izravnije od drugih.  “Izazov s kojim se, kao i većina poslodavaca u Hrvatskoj, susrećemo jest pomanjkanje i neadekvatnost radne snage, zbog čega smo prisiljeni skraćivati radna vremena prodavaonica, zatvarati ih ili pak zapošljavati ‘svakog tko je voljan raditi’, a to stvara nove izazove u pružanju usluge u prodavaonici”.

Ono s čim se, kažu, nisu hvalili (neki trgovci, naime, jesu) jer to smatraju “normalnim i logičnim korakom na tržištu rada” je da su zaposlenicima u zadnjih godinu dana povećali primanja za više od sedam posto.  “Uobičajeno smo nastavili i s isplatama uskrsnica i božićnica te smo pristupili izmjenama u  sustavu zapošljavanja na određeno tj. neodređeno vrijeme”, ističu u toj tvrtki. Izazov radne snage vide kao “ogroman problem za hrvatsko gospodarstvo” i ne treba ga “uljepšavati lakšim izrazima”. Umjesto toga, “država i svi poslodavci moraju hitno i sustavno pristupiti stvaranju povoljne klime za rad i sprječavanju dodatnog odljeva radno aktivnog stanovništva. U suprotnom, neće nam trebati ni trgovci jer neće biti ni dućana”.

Bitka za udjele
Financijski pokazatelji poslovanja (vodećih) trgovačkih lanaca ipak imaju mahom pozitivan predznak, i lani i u dosadašnjem dijelu ove godine. Za vodeći Konzum, doduše, prošla je godina pod utjecajem krize koncerna i zatvaranja 80-ak prodajnih mjesta (uz rješavanje Kozma) bila obilježena padom prihoda za 1,4 milijarde kuna ili 11 posto, na 9,1 milijardu. No, nakon stabilizacije započete u drugom dijelu prošle godine i prvom ovogodišnjem kvartalu Konzumova maloprodajna mreža povećala je prodaju. U Upravi kompanije koju predvodi Slavko Ledić ističu kako je, uspoređujući promet jednake maloprodajne mreže (isto za isto, bez utjecaja u međuvremenu zatvorenih prodajnih mjesta), promet u prvih pet mjeseci porastao šest posto, i to uz neznatno manji broj kupaca, ali i prosječnu košaricu veću osam posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Imajući u vidu ukupan ovogodišnji rast prometa na tržišta maloprodaje (u pet mjeseci nominalno 5,3 posto), kao i segmenta supermarketa i hipermarketa (nepunih 4 posto), vodeći trgovački lanac je, prema svemu sudeći, zaustavio pad tržišnog udjela s kojim se suočio u godini eskalacije krize Agrokora. Tržišna istraživanja sugeriraju da je lani je Konzum izgubio tri postotna boda tržišnog udjela zaključivši godinu na 22,4 posto. To je i dalje više od udjela dva najveća konkurenta, premda se razlika osjetno smanjila.  Jer, Lidl je, primjerice, lani zabilježio porast prihoda od čak 15-ak posto ili 600 milijuna, na 4,64 milijarde. Usto, Lidl je prvi među stranim igračima sa svojom hrvatskom tvrtkom iskoračio u zonu neto dobiti, dok većina stranih trgovaca zbog investisijskog ciklusa godinama iskazuje gubitak.

Uz Lidl, dio iste njemačke grupacije je i Kaufland, no on je lani u svojih 39 poslovnica prihod podebljao umjerenijih sedam posto, što u njegovu slučaju znači za 230 milijuna, na više od 3,6 milijardi kuna. Plodine su pak zadržale treću poziciju povećavši prihod za desetak posto ili 370 milijuna, na 4,24 milijarde.  To je blizu pola milijarde više od sljedećeg igrača na tržištu, Spara, s tim da kod tog lanca u austrijskom vlasništvu ostvarenih 3,76 milijardi kuna prihoda predstavlja skok od čak 45 posto.

Uz organski rast, glavni razlog tako visokom skoku Spara je akvizicija Bille, koja je u rezultate uključena od početka travnja 2017. “Lani smo znatno pojačali aktivnosti na hrvatskom tržištu u svim segmentima. Uz već spomenutu akviziciju Bille, ukupno smo u 2017. investirali gotovo 400 milijuna kuna, najvećim dijelom u otvaranje novih prodajnih mjesta. U samo godinu dana gotovo smo udvostručili broj prodajnih mjesta u Hrvatskoj, na ukupno 103, od čega su 19 Interspar, a 84 Spar PAR trgovine”, ističu u toj kompaniji dodajući je poslovnu ekspanziju pratio i velik ciklus zapošljavanja.

U samo jednoj godini zaposleno je oko 1600 novih djelatnika te je kraj 2017. dočekan s  gotovo 4500 zaposlenih.  No, ambiciozan investicijski plan nastavlja se i u 2018., a time se, kako podcrtavaju, potvrđuje pozicija Spara Hrvatska kao najvećeg investitora u maloprodaji u Hrvatskoj. Ove godine otvorili su  supermarkete u Umagu, Splitu i Labinu, na zagrebačkoj Knežiji te dva Interspar hipermarketa u Rijeci. Sve u svemu sad već govore o 110 prodajnih mjesta i 4700 zaposlenih.  U 2017. kao godini nominalnog rasta ukupnog maloprodajnog prometa od 6,6 posto te prometa u tzv. nespecijaliziranim trgovinama pretežito živežnim namirnicama od 4,4 posto, solidno su plivali i ostali trgovci iz skupine top 10.  To svakako vrijedi za Tommy s porastom prihoda za 14,3 posto, čime je dosegnuo 2,7 milijardi kuna i povećao tržišni udio u odnosu na godinu prije.

Na valu investicija
Ostvareni rezultat u toj tvrtki pripisuju intenzivnom investiranju u rast i razvoj poslovanja, a posebno ističu i podatak o više od 160 milijuna kuna investicija u 2017. Uz deset novih poslovnica, investirali su, kažu, i u adaptaciju postojećih, kao i u unapređenje drugih poslovnih procesa. Dvoznamenkast rast prihoda, po više od 11 posto, ostvarili su i omiški omiški Studenac te NTL (Narodni trgovački lanac), čime je Studenac dosegnuo 1,7 milijardi kuna, dok je NTL prvi put premašio milijardu.

Studenac je ove godine u fokusu medija najviše bio zbog promjene vlasnika te mreže od 360 marketa i supermarketa na području Dalmacije. Donedavni vlasnik te omiške tvrtke Josip Milavić prodao ga je poljskom private equity fondu pod upravljanjem Enterprise Investorsa, koji je u novije vrijeme u regiji prilično aktivan.  KTC je pak s mrežom u 25 gradova u sjevernoj Hrvatskoj 9-postotnim rastom stigao nadomak 1,5 milijarde kuna prihoda. A premda s lanjskim prihodima na razini 600 milijuna kuna Lonia nije dio kluba top 10 trgovačkih lanaca, u novije se vrijeme istaknula akvizicijama. Kraj godine dočekala je s 254 prodajna mjesta i 1160 zaposlenih, a ukupan promet povećala je za 17%, s tim da je bez utjecaja akvizicija, odnosno mjereno ‘isto za isto’ promet ojačao sedam posto.

I u ovoj godini nastavljaju trend rasta te su po prihodima, kako tvrde,  dospjeli među prvih deset trgovačkih maloprodajnih lanaca i aktivno su usmjereni na daljnji rast.  Konkurencija među glavnim igračima na maloprodajnom tržištu sve je izazovnija i oštrija, a rezultat toga je i relativno niska profitna marža od 3,4 posto. Do daljnjega bi, barem ako je suduti prema sutrašnjim najvećim dioničarima tzv. novog Agrokora, tržišni lider Konzum biti pod okriljem te grupacije. No, za koju godinu realno je očekivati vlasničku transformaciju Konzuma, a do tada su itekako realna još neka preslagivanja na maloprodajnom tržištu.