Prometnice u Turskoj, zemlji kandidatkinji za članstvo u EU, najopasnije su u Europi te prednjače po broju poginulih, a za njima slijede one u zemljama istočne Europe, kaže se u novom istraživanju statističkog ureda Europske unije Eurostat. To izvješće uspoređuje statistiku iz 2004. godine dobivenu iz zemalja članica i kandidatskih zemalja te među ostalim kaže da je od 1994. došlo do znatnog poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa u svim zemljama koje su dostavile podatke. Eurostatovi podaci još jednom otkrivaju koliko su velike razlike između starih i novih zemalja članica Unije, ovoga puta po pitanju prometa gdje razvijene zemlje imaju znantno manje mrtvih nego li one siromašnije. Prema tom istraživanju, Turska je imala najveći broj poginulih na milijun osobnih automobila u 25 članica EU te zemljama kandidatkinjama u 2004. gdje je živote izgubilo 820 osoba. Za njom slijede Latvija (Letonija) sa 752, Rumunjska sa 749, Litva sa 571 i Slovačka sa 507 poginulih. Nasuprot njima, najsigurnije zemlje bile su Malta sa 61, Švedska sa 117 te Velika Britanija sa 121 osobom koja je smrtno stradala u prometu. Hrvatska se prema ovom istraživanju sa 454 poginule osobe nalazi među prvih deset zemalja, znatno iznad susjedne Slovenije koja ima 292 te također iznad Češke koja ima 362 poginule osobe. Lošije stanje zabilježeno je u Mađarskoj, 458 poginulih, Poljskoj sa 476 te, naravno, Tuskoj i Rumunjskoj.

Gledano po regijama, urbane sjeverozapadne regije Europske unije bilježe najveću sigurnost i najmanji broj žrtava u nesrećama na milijun osobnih automobila. Zanimljivo je kako regije s više registriranih automobila imaju manje prometnih nesreća sa smrtnim ishodom od onih s manje registriranih vozila. Iako nije na prvom mjestu po sigurnosti, sjedište EU Bruxelles ipak se svrstao među najsigurnije gradove s najmanje poginulih, a društvo mu prave Berlin, Beč i Stockholm. Neupitno najsigurnija regija u Europi je Bremen u Njemačkoj gdje je u 2004. godini poginulo samo 23-oje ljudi na milijun osobnih automobila. Slijedi španjolska regija Ciudad Autonoma de Ceuta sa 26 te Berlin sa 57. Uvjerljivo najopasnije bile su turske regije pa je tako od 20 najopasnijih regija u Europi obuhvaćenih istraživanjem čak 18 njih bilo u Turskoj. Vjerojatnost da će se poginuti u prometnoj nesreći uvjerljivo je najveća u turskoj regiji Van gdje su zabilježeno 4243 poginule osobe, odnosno nevjerojatnih 4220 više nego li u Bremenu koji je najsigurniji u Europi. Pri tom niti jedna od od 18 turskih regija nije imala manje od 1000 poginulih. Ostale dvije najsmrtonosnije regije bile su Nord-Est sa 1160 te Sud-Muntenia sa 1031 u Rumunjskoj. Istraživanje je također utvrdilo kako je cestovni promet uvjerljivo najopasniji od svih oblika prometa. U 2004. godini bilo je je 1,3 milijuna prometnih nesreća u kojima je stradalo 1,8 milijuna ljudi, a od toga njih 285.000 teže. Pri tom je 43.358 osoba izgubilo svoje živote, što u prosjeku znači kako u Europskoj uniji gine 95-ero ljudi u prometu na jedan milijun stanovnika.

Unatoč svemu, ceste su danas znatno sigurnije nego što su to bile prije nekoliko desetljeća bez obzira na to što je promet danas mnogi gušći zahvaljujući povećanju broja automobila. Povećanje sigurnosti pripisuje se boljim standardima gradnje cesta, strožim kriterijima za dobivanje vozačkih dozvola, strožim tehničkim pregledima vozila, kao i činjenici da su današnji automobili tehnički znatno bolji, opremljeniji i sigurniji nego što su bili oni proizvedeni prije nekoliko desetljeća. Današnji automobili tako imaju raznu dodatnu opremu koja uvelike povećava vjerojatnost preživljavanja vozača i putnika poput, primjerice, zračnih jastuka, antiblokirajućeg sustava, servoupravljača itd. Također, među razlozima veće sigurnosti su i jačanje svijesti o sigurnosti putem javnih kampanja, poboljšanje dizajna i karoserije automobila koje su ispitivane putem simuliranih sudara automobila s preprekama kako bi se postigli što bolji rezultati i još više poboljšala sigurnost. Radi postizanja još veće sigurnosti, Bruxelles je poduzeo dodatne mjere kako bi se smanjio broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, a sada razmatra ideju da se uvede 24-satna obveza vožnje s upaljenim svjetlima za što smatra da bi moglo smanjiti broj žrtava između 3 i 5 posto.