U Hrvatskoj ne postoji statististika koja bi pokazivala kolika je zastupljenost žena u poduzetništvu, osim istraživanja o poduzetnicama u Primorsko-goranskoj županiji koje je provela prof. dr. sc. Ivanka Avelini-Holjevac, predsjednica riječkog ogranka Udruge poslovnih žena Krug. Uvidjevši nedostatak tih podataka, kao i rezultate “stidljivih” poticaja za poduzetnice koje dodjeljuje resorno ministarstvo, odlučila je provesti Istraživanje o zastupljenosti žena u poduzetništvu i na menadžerskim pozicijama – Poslovne žene u Republici Hrvatskoj.

Predrasude i zakoni
“Ovim projektom želi se istražiti koliki je udio žena u poduzetništvu te u kojem su postotku žene nositelji vlasništva u poslu koji obavljaju, kao i to koji je točan postotak žena na menadžerskim pozicijama u Hrvatskoj”, objašnjavaju u Udruzi. Poduzetnice u Primorsko-goranskoj županiji u najvećem su broju zastupljene u malim poduzećima, a njihov udio na rukovodećim mjestima u srednjim i velikim tvrtkama gotovo da je zanemariv. U dioničkim društvima njihov je udio na vodećim pozicijama 2,3 posto, u javno trgovačkim društvima ili podružnicama inozemnog društva 0,5 posto, u ostalim 0,6 posto. Broj članica Županijske komore Rijeka, na kojima su žene vodeće osobe iznosi svega 19,8 posto.“Osnovni hendikepi za znatniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u poduzetništvu ogledaju se u tradicionalnim predrasudama, sociološkim stavovima odgovornih za razvoj poduzetništva, nepovjerenju prema ženama te nedorečenosti zakonodavne infrastrukture kao pretpostavke za snažniji razvoj poduzetništva. Mogućnosti za žene koje ulaze u svijet poduzetništva rastu, no taj proces ovisi o vrsti djelatnosti jer različite djelatnosti osiguravaju različite mogućnosti za brži razvoj poduzetništva kod žena”, objašnjava dr. Holjevac. Uvidjevši taj problem, Ministarstvo gospodarstva najavilo je nedavno kako će ponovno pokrenuti program za financiranje poduzetnica. Postojao je za vrijeme koalicijske vlade, a HDZ ga je bio ukinuo.

Specifičan stil
I sociolozi, ali i kreatori politike se slažu da se poduzetnice po mnogočemu razlikuju od muških kolega. Odlikuje ih specifičan stil osmišljavanja i vođenja posla, ali i različite okolnosti koje često nemaju izravne veze sa samim poslom. Žene u poslu moraju naučiti kako održavati ravnotežu između obiteljskih obveza i svojih ambicija, kako uskladiti mogućnosti sa željama, kako se izboriti za svoje mjesto u svijetu u kojem su poslovne i poduzetne žene relativna novost. “Često se događa i da okolina ne pokaže dovoljno razumijevanja za poduzetne ambicije žena, što je razlog za mnoge da odustanu od svoje ideje prije nego što su je počele ostvarivati”, smatra predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol. Unatoč tome što postoje programi za kreditiranje poduzetnica evidentne su i brojne prepreke za njihovu realizaciju. “Krediti za poticanje ženskog poduzetništva mahom su hipotekarni, a kod nas malo žena ima nekretnine u svom vlasništvu jer one uglavnom glase na muža, svekra ili oca. Međutim, i sredstva namijenjena za te kredite u većini slučajeva su nedostatna”, ističe SDP-ovka Sobol. Između ostalog, broj žena koje traže takve kredite nadilazi njihov ukupan iznos što je prošle godine potvrdio slučaj u Krapinsko-zagorskoj županiji. “Kako se krediti ostvaruju u suradnji s lokalnom zajednicom, županija je zaprimila već broj zahtjeva od žena nego od muškaraca tako da je ustanovljeno da je bolje ne kreditirati nikoga nego diskriminirati muške poduzetnike”, zaključila je Sobol.