Poduzetnicima koji se bave komercijalnim prijevozom robe najavljene bi porezne promjene od 2019. trebale donijeti rasterećenje poslovanja za ukupno oko 240 milijuna kuna.

Na toliko u Vladi procjenjuju fiskalni efekt uvođenja instituta povrata dijela trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u cestovnom kargo prijevozu. Uz niže troškove prijevoza robe povećala bi se konkurentnost domaćih kargo prijevoznika, tj. izjednačilo njihovo poslovanje s konkurencijom u drugim državama EU. Za razliku od npr. Slovenije, Italije ili Mađarske, u Hrvatskoj se ne primjenjuje institut povrata trošarine na gorivo u kamionskom prijevozu.

Druge članice EU koje ga također ne primjenjuju imaju, pak, te trošarine na razini propisanog EU minimuma. On iznosi 330 eura za 1000 litara dizelskog goriva, a u Hrvatskoj je na njega trošarina oko 408 eura za 1000 litara ili gotovo četvrtinu više od minimuma. Koliko je to poduzetnicima važno za konkurentnost, govori podatak da u toj djelatnosti nabava pogonskog goriva čini 35-40% troškova poslovanja.

Veći trošarinski teret dio tih poduzetnika potiče na izbjegavanja zakona i usmjerava prema crnom tržištu, pa se u okviru prethodne procjene učinaka planiranih novosti ističe se da povrat dijela trošarine može stimulativno djelovati i na povećanje zakonite nabave goriva, tj. smanjenje nepravilnosti u korištenju .Sadašnje normativno uređenje u Vladi smatraju nedovoljnim za provođenje efikasnog nadzora raspolaganja s energentima.

A kako su oni i najizdašniji izvor proračunskih prihoda od trošarina (više od 8,5 mlrd. kuna, dok su ukupne trošarine u 2019. planirane na 16 mlrd.), usporedno s omogućavanjem povrata dijela trošarine u kargo prijevozu uvest će se posebno odobrenje za prodaju energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo te plinskog ulja za grijanje. Posebno odobrenje cilja na rizične skupine trgovaca i distributera i neće ga morati tražiti oni koji već jesu u Registru trošarinskih obveznika za poslovanje s energentima (32 držatelja skladišta i 34 primatelja).