Rad od kuće postaje sve uobičajeniji u razvijenim zemljama EU i to je trend koji se s razvojem tehnologije polako i nezaustavljivo širi, pogotovo kad je riječ o intelektualnim poslovima. Ali u zemljama poput Hrvatske mali broj ljudi (1,5%) radi od kuće. Podaci Eurostata pokazuju da u Nizozemskoj radi gotovo 14% ljudi od kuće, u Luksembugru gotovo 13%, u Finskoj 12,3%, a najmanje ih od kuće radi u Bugarskoj (0,3%) i Rumunjskoj (0,4%).

U prosjeku u EU od kuće radi 5% zaposlenih do 64 godine, a u eurozoni 5,7%. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističe da su svi nestandardni oblici rada – skraćeni, fleksibilni rad i rad od kuće – prisutniji u visokorazvijenim zemljama.

“Rad od kuće posljedica je razvijenosti tehnologije, ali i navika jer bi se dosta stvari moglo raditi od kuće, ali u siromašnijim zemljama to ni poslodavcima ni radnicima možda ne odgovara. U skučenom stanu s djecom i punicom jako je teško raditi od kuće. U manje razvijenim zemljama ne postoji ni tehnologija ni tradicija rada od kuće, ali taj val sigurno će doći do nas. Sve više će zahvaćati intelektualne poslove, fizičke teško”, ističe Bejaković.

Sociolog Dragan Bagić ističe da poslovi koji se obavljaju od kuće nisu poslovi niže dodane vrijednosti nego intelektualno zahtjevniji, konzultantski i sl., u kojima je razina ekspertize ključna, a takvih je poslova više u razvijenim gospodarstvima.

“Kod nas još ima predrasuda da su ljudi neefikasniji rade li od kuće, a vani su bitniji rezultati rada, a nama je bitnije imati radnike pod nadzorom. Možda je to posljedica toga da nismo previše posvećeni radu, ali i činjenice da smo nedovoljno posvećeni učincima radnika jer je kod nas bitnije da formalno radite makar nemate učinka, nego da radite od kuće kraće i brže”, kaže Bejaković.