Svjetska banka potvrdila svoju raniju procjenu da će domaća ekonomija ove godine porasti 2,6 posto, istovremeno snizivši očekivanja za iduću godinu na 2,7 posto.

Prognoza za 2020. godinu korigirana je 0,2 postotna boda, na 2,8 posto, čime je Hrvatska ponovno na začelju regije. Usporavanje rasta posljedica je slabljenja faktora koji su dosad podupirali rast zemalja uvoznica sirovina u regiji, konkretno potražnje iz eurozone te isplate iz fondova EU.

Među europskim ekonomijama u nastajanju, Svjetska banka jače je srezala procjenu rasta Bugarske, za 0,4 postotna boda te joj predviđa 3,6 posto rasta u 2019. Istovremeno, za Rumunjsku se predviđa brži rast od planiranog, od 4,5 posto.

Nešto brži rast očekuje se u Poljskoj i Mađarskoj, od 3,7 odnosno 3,2 posto. Iz Svjetske banke primjećuju da je rast u Europi i regiji srednje Azije krajem prošle godine oslabio na krilima usporavanja izvoza i ublaženih poticajnih mjera. 

"Kad su u pitanju uvoznici sirovina, faktori koji su podupirali njihov rast, poput snažnije potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova u srednjoj Europi, počeli su slabiti", stoji u najnovijim globalnim ekonomskim prognozama.

Inače, prognoza za 2018. cijele regije podignuta je za 0,3 postotna boda, za 3,2 posto. Iduće godine prognozira se rast za 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su u Svjetskoj banci očekivali u siječnju. U iduće dvije godine globalni rast bi trebao također usporiti na 3, odnosno 2,9 posto u 2020. godine.