U Hrvatskoj je prošle godine na određeno vrijeme radilo nešto više od 20 posto radnika, a u Europskoj uniji u cjelini njih 14,3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih, pokazuje izvješće Eurostata.

To bi značilo da je na razini EU-a ugovore o radu na određeno vrijeme u 2017. imalo približno 27 milijuna građana u dobi od 15 do 64 godine, objavio je Eurostat.

U 2017. na razini EU-a nešto je veći postotak zabilježen kod žena – 14,8 posto, nasuprot 13,8 posto kod muškaraca.

U 19-članoj eurozoni njihov je udio bio veći u odnosu na prosjek EU-a i lani je iznosio 16 posto

U posljednjih 15 godina taj je postotak na razini EU-a fluktuirao između 12,7 posto i 14,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

U Eurostatu su također konstatirali da postoje značajne razlike po korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme među zemljama članicama EU-a i među dobnim skupinama, pri čemu su daleko najviše pogođeni mladi.

Najviše ugovora na određeno u Španjolskoj i Poljskoj; najmanje u Rumunjskoj i Litvi.

Nešto više od svakog četvrtog radnika u Španjolskoj radi na određeno, njih 26,8 posto, a isti je slučaj i s Poljskom, gdje njihov udio iznosi 26,1 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U Hrvatskoj taj udio iznosi 20,6 posto, a nalazi se u društvu Portugala, s 22 posto, i Nizozemske, s 21,5 posto.

Među 11 zemalja EU-a čiji su udjeli veći od prosjeka u EU – 14,3 posto – još su Slovenija, Francuska, Švedska, Finska, Italija i Cipar.

S druge strane, daleko najniže udjele zaposlenika s ugovorima na određeno vrijeme, njih manje od 2 posto, imaju Rumunjska i Litva, od 1,2 odnosno 1,7 posto. Također maleni udio s takvim ugovorima imaju Latvija, od tri posto, Estonija, od 3,1 posto, i Bugarska, od 4,4 posto, te Malta i Velika Britanija, s po 5,6 posto.

Najteže pogođeni mladi u dobi do 24 godine

Mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godine daleko su najzastupljeniji kad je riječ o ugovorima o radu na određeno vrijeme.

U 2017. u EU je gotovo osam milijuna mladih, ili gotovo polovina – 43,9 posto – u odnosu na ukupan broj zaposlenih u toj dobnoj skupini, imalo takve ugovore.

Među zemljama članicama, više od 70 posto mladih radnika s ugovorom na određeno imale su Španjolska, njih 73,3 posto, i Slovenija, sa 71,6 posto.

Poljska i Portugal imaju oko dvije trećine mladih s takvim ugovorima, odnosno njih 68,2 odnosno 65,9 posto.

Približno 60 posto mladih osoba ima takav ugovor u Italiji, 61,9 posto, Hrvatskoj, 60,8 posto, te u Francuskoj, njih 58 posto.

Manje od 10 posto mladih s ugovorima na određeno vrijeme imaju Rumunjska, njih 4,1 posto, Latvija, 6,7 posto, i Litva, 6,8 posto.

Njihov se udio kreće između 10 i 20 posto u Estoniji, 10,6 posto, Bugarskoj, 12,7 posto, i na Malti, 13 posto, te u Velikoj Britaniji i Mađarskoj gdje dosežu 14,5 odnosno 17,6 posto.

Usporedbe radi, u ostalim dobnim skupinama udio onih s ugovorom na određeno vrijeme daleko je manji. U skupini od 25 do 54 godine iznosi 12,2 posto, a u onoj od 55 do 64 godine 6,7 posto.