Od deset zemalja kroz koje prolazi gotovo petina toka Dunava je kroz Srbiju, ali tih 588 kilometara rijeke i dalje nije iskorišteno, piše Politika. 

Ohrabrujuće je da će do kraja ove godine svih sedam međunarodnih pristaništa na Dunavu, u koje je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija do sada izdvojilo 163 milijuna dinara (oko 1,4 mil. eura) biti konačno iskorišteno i turistički, jer zbog neuređenih pristaništa u Srbiju godišnje dođe osam puta manje turista nego u Beč. U Agenciji za upravljanje lukama kažu da je prošlogodišnja nautička sezona bila uspješna, s 996 pristajanja putničkih brodova i 131.780 putnika.

U odnosu na 2016. godinu, broj pristajanja veći je četiri posto, a broj putnika je porastao 10 posto. Kruzing raste treću godinu zaredom, oko pet posto godišnje. U Srbiji se već izdvojilo nekoliko turističkih destinacija koje je prošle godine posjetilo 70 posto svih stranaca koji su boravili u Srbiji. Kako je u razgovoru za Politiku nedavno izjavio Rasim Ljajić, ministar trgovine, Srbija im mora ponuditi nešto novo i više, a kao primjer je, između ostalog, naveo upravo Dunav.

Zasad već rade putnička pristaništa u Kladovu, Smederevu i Golupcu, a do kraja godine proradit će i Kostolac, Sremski Karlovci, Veliko Gradište i Beočin. Ministarstvo trgovine je prošle godine izdvojilo oko 145 milijuna dinara za projekt izgradnje pet pristaništa u Beogradu. Riječ je o četiri lokacije na Savi, i to: Ušće – Muzej suvremene umjetnosti, Brankov most, Blok 70, Ada Ciganlija i jedna lokacija na Dunavu u Zemunu, kao i međunarodno pristanište kod Kapetanije u Zemunu.

Rast broja gostiju nakon završetka svih pristaništa izvjestan je zbog toga što Srbija što na Dunavu ima čak sedam tvrđava, koje će biti prava turistička atrakcija. To su Bačka, Petrovaradinska, Kalemegdan, Smederevska, tvrđava Ram, Golubačka i tvrđava Fetislam. Tu su i velike mogućnosti za razvoj ruralnog turizma, kao i u kulturnog turizma u koji spadaju arheološka nalazišta, kao što su Viminacium i Lepenski vir.