Proizvodnja bobičastog voća u Hrvatskoj je u prošloj godini gotovo udvostručena.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine proizvedeno 1442 tone ovoga voća što je za 653 tona ili gotovo 83 posto više nego godinu dana ranije.  Statistika pokazuje da je povećana proizvodnja i ostalog voća i povrća, i to jabuka za 11. 789 tona, rajčice za 10.516, krastavaca i kornišona za 2.775 tona, višanja za 943 tone, graška za svježe zrno za 840 tona, dinja za 664 tone te salate za 309 tona.

Za pojedini voćne ili povrtlarske vrste prošla je godina bila dobra, pa tako podaci DZS pokazuju i značaja rast proizvodnje oraha za 73,5 posto na 484 tone, kao i lješnjaka za oko 22 posto na 1534 tone, te breskvi i nektarina za oko 54 posto na 7400 tona. Značajan pad proizvodnje ostvaren je u odnosu na godinu ranije kod mandarina, krušaka, šljiva, te limuna. Mandarine, kao najznačajnije voćne vrste u Hrvatskoj, je prošle godine proizvedeno tek nešto više od 19.000 tona što je pad od gotovo 70 posto u odnosu na godinu ranije. 

Ipak, najočitiji je pad kod limuna kojih je proizvedeno simboličnih 49 tona, dok je godinu ranije proizvodnja bila čak 571 tona. Kada je riječ o povrću najveći pad ostvaren je kod mrkve, crvenog luka i češnjak te kod cikle. Mrkve je proizvedeno 13.676 tona odnosno 25 posto manje, a crvenog luka i češnjaka 20.770 tona ili preko 26 posto manje.  Podbacili smo i u proizvodnji grožđa kojeg je proizvedeno 116.307 tona odnosno 5,9 posto manje, dok je pad kod maslina bio 7,2 posto na 28.947 tona.