Španjolska se danas našla na kraju procvata svog građevinskog sektora koji je održavao desetogodišnje širenje njezine ekonomije, s više nego dvostrukom stopom rasta u odnosu na prosjek Europske unije. No, ovaj put kompanije ili banke poput Banco Santander Central Hispano SA, treće po veličini na svijetu, nemaju razloga za brigu, kao što su imale prekidom građevinskog rasta prije petnaestak godina. Santanderovo se poslovanje sada proteže od Latinske Amerike do Sjedinjenih Država i Velike Britanije, a osim toga samo nešto manje od petine pozajmica nalazi se u španjolskim rukama. Santanderova diverzifikacija odražava transformaciju koja je uzela maha u cijelom poduzetničkom okruženju u Španjolskoj, budući da i male i velike kompanije iskorištavaju uzburkanost na domaćem tržištu stambenih objekata kako bi se uzdigle na razinu globalnih igrača.

Ovisni o građevini
Mnogi ekonomisti upozoravaju da je španjolska ekonomija postala previše ovisna o građevini i nekretninama te da bi usporenje rasta građevinskog sektora moglo poslati negativne i upozoravajuće signale ostalim granama ekonomije. No isto tako, procvat građevinskog sektora je dopustio španjolskoj ekonomiji i španjolskim kompanijama da sazriju brzinom koja na drugi način ne bi bila moguća. Ovakav način koji je Španjolskoj doslovno izgradio put za veći prosperitet mogao bi imati posljedice na ekonomije diljem istočne Europe, koje imaju stariju i više izlizanu infrastrukturu od njezinih zapadnih susjeda i koje traže načine za brzi rast. Prije 25 godina Španjolska je bila ekonomski slaba i izdizala se iz gotovo četrdesetogodišnje frankističke vladavine. Nije imala globalnih kompanija i u najboljem je slučaju bila jeftina europska stanica za ljetovanje. S jednim od najnižih prihoda po glavi stanovnika u Europi, za Španjolsku je jedini izlaz bio orijentirati se na gradnju. Danas Španjolska predstavlja devetu po veličini svjetsku ekonomiju, ponajprije zahvaljujući razvoju građevinskog sektora, koji je zemlju prošarao modernim prometnicama i željezničkim trasama, a novi projekti izgradnje stambenih objekata i ambicioznih javnih radova vidljivi su na svakom koraku. Jedanaestogodišnje razdoblje procvata španjolskog građevinskog sektora i njegov raspon preraslo je čak i Sjedinjene Države. U 2006. godini Španjolska je izgradila oko 750.000 domova, što je po osobi tri puta više nego u SAD-u. Na građevinski sektor otpada između 10 i 17% španjolske ekonomije, ovisno o načinu mjerenja, a na poslove vezane uz gradnju u Španjolskoj otpadaju gotovo sva nova radna mjesta otvorena u starih 15 članica Europske unije u proteklom desetljeću. Tijekom tog razdoblja, španjolska ekonomija rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,6%, za razliku od europskog prosjeka od 1,5%. Španjolsko ministarstvo financija je izjavilo kako u 2007. godini očekuje rast od 3,8%.

Sufinanciranje EU
No, pojavljuju se naznake kako dojučerašnji građevinski bum skreće sa svoje putanje. Mnogi javni projekti poput autocesta i mostova sufinancirala je EU milijunima eura, no te se subvencije ove godine ukidaju. Više od tri milijuna domova leži slobodno, a cijene su prošle godine porasle za 9,6%, što je najmanji rast u proteklih šest godina. Agenti za prodaju nekretnina potencijalnim kupcima nude garaže ili kuhinje kako bi ih privoljeli na kupnju. Navedeni faktori sugeriraju da je ponuda napokon dostigla potražnju. Prošlog tjedna izvještaj Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je upozorio kako razvoj na španjolskom tržištu prodaje nekretnina ‘ostaje uznemirujući’. No unatoč tome, mnoge španjolske kompanije bit će sposobne oduprijeti se usporavanju rasta građevinskog sektora puno bolje nego što je to bilo prije. “Ovo je potpuno drukčija zemlja od one iz 1992. kada je kraj prijašnjeg građevinskog buma bacio Španjolsku u recesiju sa stopom nezaposlenosti od 25%”, izjavio je Juan Jose Toribio, profesor ekonomije na poslovnoj školi IESE u Madridu. Zbog trenutačnog rasta građevinskog sektora, koji je djelomično potaknut velikom imigracijom, “Španjolska ima fleksibilnije tržište rada i poduzetničku klasu koja prije nije postojala”, a također i više međunarodnih kompanija, dodao je Toribio. Procvat građevinskog sektora doveo je do brojnih narudžbi i podigao profite, što je građevinske kompanije učinilo profitabilnijima. Kako se bum nastavio, mnoge građevinske kompanije počele su tražiti načine za zaštitu svojih ulaganja diverzifikacijom na nove aktivnosti i tržišta, a mnoge banke i trgovci počeli su se širiti i geografski. Tako se Grupo Ferrovial SA, nekad građevinska tvrtka, počela baviti infrastrukturnim menadžmentom u zemljama u razvoju, njezin bivši konkurent Acciona je postala jedna od vodećih kompanija za obnovljivu energiju, dok se Sacyr-Vallehermoso počeo baviti naftom i plinom te ima 20% udjela u naftnoj kompaniji Repsol.