Nedostatak radnika pokušao se nadomjestiti uvoznom radnom snagom, povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, no kvote su neispunjene, a gospodarstvo i dalje ne može pronaći radnike. Stručnjaci taj paradoks obrazlažu obeshrabrenošću neaktivnog stanovništva, među kojima je čak petina mlađih od 29 godina, za uključivanje u tržište rada, iseljavanjem radno sposobnog stanovništva i tromost u transformaciji obrazovnog sustava.

„Potrebno nam je obrazovanje krojeno prema tržišnim načelima. Prije 90-ih smo imali plansko gospodarstvo i plansko obrazovanje, pa npr. ako je petoljetkom određeno da će prioritet biti određena industrija, na temelju toga se određivalo koliko će se učenika upisati u određenu školu. Danas živimo i radimo u uvjetima tržišnoga gospodarstva, a isključivo Ministarstvo i dalje određuje koliko će se učenika upisivati“, ističe Božo Pavičin, stručnjak za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore, koja se u sklopu Cjelovite kurikularne reforme zalaže za uvođenje dualnog obrazovanja po uzoru na austrijski i njemački model.

Pavičin ističe da bi takav model obrazovanja hrvatsko gospodarstvo učinio konkurentnijim jer bi se tvrtkama omogućilo da postanu ravnopravan partner obrazovnim institucijama. Učenik se upisuje i u školu i u tvrtku u kojoj odrađuje praktičnu nastavu za koju je plaćen i u kojoj će imati priliku nastaviti raditi nakon završetka obrazovanja. Problem je loš pravni okvir prema kojemu je gotovo nemoguće postati mentorom, pa se zbog toga tvrtke teško uključuju u procese obrazovanja.

Zaposlenik tvrtke mora imati odgovarajuće zanimanje i iskustvo, pojašnjava Pavičin, ako želi biti mentor učeniku, no uz stručna znanja mora imati i pedagoška. „On mora surađivati s učiteljem srednje škole i zajednički realizirati i nadzirati rad učenika“, kaže on te dodaje da su upravo zato HGK i Sveučilište u Zadru u sklopu ERASMUS+ projekta Cap4App 26. i 27. travnja organizirali program osposobljavanja i usavršavanja mentora u tvrtkama, koji je uspješno završilo 36 polaznika.

Poduzetnicima nerijetko znanja koja učenici steknu tijekom obrazovanja nisu adekvatna za uključivanje mladih u radne procese. „Imamo loša iskustva s mladim ljudima koji su završili školovanje jer nemaju apsolutno nikakvih praktičnih znanja“, ističe Stjepan Šafran, osnivač i vlasnik tvrtke Metal Product, i pozdravlja inicijativu HGK za uvođenje dualnog modela obrazovanja u Hrvatsku po uzoru na germanske zemlje jer u Njemačkoj, primjerice, kako kaže, na jedan dan teorije dolaze četiri dana prakse. „Borio sam se 25 godina da se strukovno obrazovanje unaprijedi. Dualno obrazovanje donosi spas za proizvodnu i uslužnu djelatnost, bez obzira na to koje struke. Krajnje je vrijeme za drastičnu promjenu strukovnog obrazovanja i prelazak na dualni sustav koji učenicima daje znatno više prakse nego što je to danas slučaj“, ističe Šafran te zaključuje kako je to smjer u kojem treba ići jer bi uz dualno obrazovanje učenici, uz teoretsku, dobili dovoljno praktične obuke da nakon školovanja mogu pristupiti poslu.