EN DE

Kako je FIMA uspjela u Bosni

Autor: Josip Jagić
15. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Iskustvo koje smo imali iz Hrvatske pomoglo nam je da s ostalim institucijama na tržištu kapitala lakše rješavamo probleme

Strategija razvoja FIMA Int. d.o.o. Sarajevo do ove godine u prvom redu je bila orijentirana na privlačenje i servisiranje velikih institucionalnih investitora, objasnio je za Investitor povodom desete godišnice poslovanja direktor te brokerske kuće Ahmed Hodžić. U tome su u velikoj mjeri i uspjeli jer 90% njihovog prometa čine prometi institucionalnih investitora iz cijelog svijeta. U BiH FIMA International Sarajevo slavi desetu godišnjicu postojanja i poslovanja, gdje je bila i prva registrirana brokerska kuća. Kao jedan od prvih i ključnih igrača na bosanskom tržištu kapitala, FIMA International Sarajevo je zajedno sa sedam drugih brokerskih kuća 2001. godine osnovala Sarajevsku burzu. Kao pionir u poslovanju te burze, napravila je prve dvije od tri kupovne transakcije na SASE 12. travnja 2002. Hodžić je najavio: “Plan je orijentacija na domaće tržište. Ove godine je u planu otvaranje poslovnica u svim većim gradovima BiH: Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci. Želimo i kao tvrtka iz FIMA Grupe, zajedno s kolegama iz Hrvatske i Srbije, našim investitorima omogućiti regionalnu prisutnost na sva tri tržišta i istu razinu usluga.” Na bosanskom tržištu, čije su posebnosti kao tržišta u razvoju podijeljenost, nelikvidnost i nedovoljno informacija o kompanijama i njihovom poslovanju, te su posebnosti u početku predstavljale negativnost. No, mogućnost viših prinosa na ovom tržištu i uz ove je probleme ipak interesantna za klijente koji prihvaćaju veći rizik prilikom investiranja. Ima li se u vidu očekivana privatizacija strateških preduzeća, izgradnja koridora 5C, najava prodaje preostalog državnog kapitala u preduzećima preko burze, onda je jasno da ovdje postoji značajan potencijal za daljnji rast, kaže Hodžić. Većina problema iz prethodnog razdoblja, poput nedostupnosti financijskih izvještaja, nepostojanja podataka o deset najvećih dioničara, skrbnički računi, sada je riješena, što je također pozitivno utjecalo na rast tržišta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mijenja se i svijest menadžera dioničarskih društava koji postaju sve otvoreniji i transparentniji prema investitorima, i kada se radi o rezultatima poslovanja i financijskoj situaciji u kojoj se nalazi poduzeće, ali i kada je riječ o budućim planovima. U cjelini, tržište kapitala u BiH je danas mnogo transparentnije i otvorenije tržište nego što je to bilo prije godinu dana, misli Hodžić. Specifičnosti kroz koje su prolazila sva tržišta u nastajanju i tranziciji nisu mimoišli ni tržište FBiH, kaže Hodžić i dodaje: “Iskustvo koje smo imali iz Hrvatske umnogome nam je pomoglo da zajedno s ostalim institucijama na tržištu kapitala lakše rješavamo sve probleme na koje smo nailazili. Domaći kadar koji je zaposlen u FIMA Int. Sarajevo razumije mentalitet i probleme sredine, a zajedno sa znanjem, iskustvom i infrastrukturom FIMA Grupe pokazao se kao dobitna kombinacija koja je postigla respektabilne rezultate.” U nedavnom je intervjuu za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Fima grupe Milan Horvat izjavio: “Mi u BiH već imamo najuspješniju brokersku kuću, i za njezin rad dobili smo niz priznanja. U ovoj godini smo proslavili 10 godina prisutnosti i rada u BiH gdje nismo samo brokeri, već i konzultanti i investitori. Prošlogodišnjim osnivanjem Vaba Banke u BiH i preuzimanjem Union banke želimo zaokružiti financijsku grupu, kao što to činimo i u Hrvatskoj. Union bankom dobili bismo samo još jači udjel na tržištu, jednu jaču bankarsku instituciju koja bi bila dio bankarske grupe i koja bi se mogla fokusirati u prvom redu na komunalno bankarstvo, a onda dijelom zajedno s Vabom na investicijsko i privatno bankarstvo.”

Strategija razvoja FIMA Int. d.o.o. Sarajevo do ove godine u prvom redu je bila orijentirana na privlačenje i servisiranje velikih institucionalnih investitora, objasnio je za Investitor povodom desete godišnice poslovanja direktor te brokerske kuće Ahmed Hodžić. U tome su u velikoj mjeri i uspjeli jer 90% njihovog prometa čine prometi institucionalnih investitora iz cijelog svijeta. U BiH FIMA International Sarajevo slavi desetu godišnjicu postojanja i poslovanja, gdje je bila i prva registrirana brokerska kuća. Kao jedan od prvih i ključnih igrača na bosanskom tržištu kapitala, FIMA International Sarajevo je zajedno sa sedam drugih brokerskih kuća 2001. godine osnovala Sarajevsku burzu. Kao pionir u poslovanju te burze, napravila je prve dvije od tri kupovne transakcije na SASE 12. travnja 2002. Hodžić je najavio: “Plan je orijentacija na domaće tržište. Ove godine je u planu otvaranje poslovnica u svim većim gradovima BiH: Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci. Želimo i kao tvrtka iz FIMA Grupe, zajedno s kolegama iz Hrvatske i Srbije, našim investitorima omogućiti regionalnu prisutnost na sva tri tržišta i istu razinu usluga.” Na bosanskom tržištu, čije su posebnosti kao tržišta u razvoju podijeljenost, nelikvidnost i nedovoljno informacija o kompanijama i njihovom poslovanju, te su posebnosti u početku predstavljale negativnost. No, mogućnost viših prinosa na ovom tržištu i uz ove je probleme ipak interesantna za klijente koji prihvaćaju veći rizik prilikom investiranja. Ima li se u vidu očekivana privatizacija strateških preduzeća, izgradnja koridora 5C, najava prodaje preostalog državnog kapitala u preduzećima preko burze, onda je jasno da ovdje postoji značajan potencijal za daljnji rast, kaže Hodžić. Većina problema iz prethodnog razdoblja, poput nedostupnosti financijskih izvještaja, nepostojanja podataka o deset najvećih dioničara, skrbnički računi, sada je riješena, što je također pozitivno utjecalo na rast tržišta.

Mijenja se i svijest menadžera dioničarskih društava koji postaju sve otvoreniji i transparentniji prema investitorima, i kada se radi o rezultatima poslovanja i financijskoj situaciji u kojoj se nalazi poduzeće, ali i kada je riječ o budućim planovima. U cjelini, tržište kapitala u BiH je danas mnogo transparentnije i otvorenije tržište nego što je to bilo prije godinu dana, misli Hodžić. Specifičnosti kroz koje su prolazila sva tržišta u nastajanju i tranziciji nisu mimoišli ni tržište FBiH, kaže Hodžić i dodaje: “Iskustvo koje smo imali iz Hrvatske umnogome nam je pomoglo da zajedno s ostalim institucijama na tržištu kapitala lakše rješavamo sve probleme na koje smo nailazili. Domaći kadar koji je zaposlen u FIMA Int. Sarajevo razumije mentalitet i probleme sredine, a zajedno sa znanjem, iskustvom i infrastrukturom FIMA Grupe pokazao se kao dobitna kombinacija koja je postigla respektabilne rezultate.” U nedavnom je intervjuu za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Fima grupe Milan Horvat izjavio: “Mi u BiH već imamo najuspješniju brokersku kuću, i za njezin rad dobili smo niz priznanja. U ovoj godini smo proslavili 10 godina prisutnosti i rada u BiH gdje nismo samo brokeri, već i konzultanti i investitori. Prošlogodišnjim osnivanjem Vaba Banke u BiH i preuzimanjem Union banke želimo zaokružiti financijsku grupu, kao što to činimo i u Hrvatskoj. Union bankom dobili bismo samo još jači udjel na tržištu, jednu jaču bankarsku instituciju koja bi bila dio bankarske grupe i koja bi se mogla fokusirati u prvom redu na komunalno bankarstvo, a onda dijelom zajedno s Vabom na investicijsko i privatno bankarstvo.”

Poslovi koji donose priznanja

Ključni poslovi koji su sarajevskoj Fimi donijeli uspjeh bili su svakako najveće preuzimanje u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2003. godini, kad je Tvornicu cementa Kakanj preuzeo Heidelberg Cement Group, te preuzimanje Central Profit banke od strane Bank Austria Creditanstalt. Fima se može pohvaliti i najvećom pojedinačnom transakcijom u povijesti Sarajevske burze u visini 75 milijuna konvertibilnih maraka, te prvom transakcijom u Federaciji preko skrbničkog računa HVB Central Profit banke. Fima Sarajevo je primila i nagradu za najveći promet na Sarajevskoj burzi u 2003. – Zlatnu plaketu za prvo mjesto po ostvarenom prometu u prvih pet godina postojanja Sarajevske burze i nagradu za najveći promet na Sarajevskoj burzi u 2006.

Autor: Josip Jagić
15. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close